test

Je li Milanović siguran za drugi mandat, kako špekuliraju politički kuloari? Pa zapravo, ni blizu

Kao što je dugo bio kriptičan oko toga namjerava li se kandidirati za predsjednika Republike, Zoran Milanović je jednako zatvoren i oko toga hoće li ići na drugi mandat na Pantovčaku. Predsjednik je dosad u svojim javnim istupima ostavljao prostora za obje mogućnosti, da će pokušati kao prvi nakon Stipe Mesića spojiti deset godina na predsjedničkoj dužnosti, ali da će i sve skupa dati do đavola i posvetiti se nekim drugim životnim izazovima.

U političkim kuloarima, međutim, ne dvoji se previše oko toga da će se Milanović kandidirati za još jedan mandat; predsjednik SDP-a Peđa Grbin je čak već najavio da će ga SDP podržati. U istim, političkim krugovima je uglavnom vrlo snažno i uvjerenje da će Milanović te izbore – dobiti. Nešto slično kao i poslije Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji kad je jedno vrijeme vladalo uvjerenje da je Kolinda Grabar-Kitarović tamo osigurala drugi mandat.

Odmak od ljevice

Jasno je, dakle, da je prognoza o Milanoviću kao sigurnom stanovniku Pantovčaka sve tamo do 2030. godine, sve samo ne – sigurna oklada. Prvo, dojam.

Milanović se u svoje dosadašnje skoro tri godine mandata solidno odmakao od lijeve političke baze koja je činila nemali dio njegovih oko 53 posto glasova iz drugog kruga predsjedničkih izbora s početka 2020. godine. Verbalni ratovi s nekim civilnim udrugama, pravobraniteljicama, uporno razglabanje o razmjerima genocida u Srebrenici, razumijevanje, pa i simpatije prema političarima tipa Orban i Dodik sigurno su odnijeli Milanoviću nemali postotak lijevih glasova.

Vatreno već u prvom krugu?

Može li suverenistički egzaltirani državni poglavar te glasove zamijeniti ili “unovčavanjem” simpatija na desnici koje je zasigurno pokupio više nego što su nekadašnji šatoraši ikad i mogli zamisliti? Ovisi.

Naime, kao i svaka predsjednička utrka, ona dramatično ovisi o kandidatima. Bude li se Milanoviću suprotstavio jaki kandidat ili kandidatkinja ljevice, moglo bi biti vatre već u prvom krugu. Bude li, pak, drugi krug u ring bacio Milanovića i političara koji je daleko desniji od njega, hoće li se sadašnjem predsjedniku vratiti i oni koji već godinama hodaju Hrvatskom, stišavaju ton na televizoru kad vide Milanovića i sebi u bradu ponavljaju “nikad više”?

Ili on, ili oni

U svakom slučaju dojam je da bi stvar mogla biti prilično neizvjesna. Za Milanovića, pritom, ne igra baš ni statistika. Nitko nakon Mesića nije uspio obraniti mandat – na jednom su ostali i Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović. Sve nezadovoljniji birači, očito, imaju sve manje strpljenja.

Pitanje uspjeha na predsjedničkim izborima ovisi i o općoj političkoj konfiguraciji u zemlji. U ovom trenutku se čini kako bi Milanoviću, ako doista bude imao ambicija za još jedan predsjednički mandat, više odgovaralo da vlast u zemlji zadrži HDZ, po mogućnosti Andrej Plenković. Predsjednik Republike bi onda bio – kakav god da im se inače čini – posljednja nada svih koji HDZ i Plenkovića nakon svega što su napravili u posljednjih šest godina, ne mogu ni smisliti. Ukratko: “Ili on, ili oni”.

Magija opozicije

Pobjedi li pak na parlamentarnim izborima sadašnja opozicija, ha…, statistika ne igra za predsjednika Republike. Niti jedan predsjednik nakon Franje Tuđmana, naime, nije bio igrač najjače opcije na vlasti.

Ni Mesić (SDP i HSLS su 2000. godine gurali Dražena Budišu, 2005. je na vlasti bio Sanader), ni Josipović (na vlasti HDZ), ni Kolinda Grabar-Kitarović (na vlasti koalicija lijevog centra), ni na kraju sam Milanović čija je pobjeda lijepo zapekla Andreja Plenkovića. Doduše, od parlamentarnih do predsjedničkih izbora bi moglo proći i nekoliko mjeseci što je, reći će cinici, sasvim dovoljno za Milanovića da se ozbiljno pokači s bilo kim tko bi, eventualno, naslijedio sadašnjeg premijera.

Šuplja riječ “favorit”

Milanovićevoj izvjesnoj pobjedi u utrci za drugi mandat na ruku ne idu ni ankete. Njegove sadašnje brojke su vrlo slične onima koje je imala Kolinda Grabar-Kitarović nakon tri godine mandata. Ali, i dramatično slabije od onih koje je nakon svoje tri godine imao Ivo Josipović.

Recimo, Milanovića najpozitivnijim političarem u zemlji smatra 18 posto anketiranih. Josipovića je biralo 36,9 posto ispitanika. Milanovićev rad danas odobrava 40 posto birača, navlas isti postotak kao i onaj Kolinde Grabar-Kitarović iz 2017. godine. Josipovića je u listopadu 2012. godine podržavalo 72 posto birača. Treba li ponoviti da su Kolinda Grabar-Kitarović, ali i Ivo Josipović – izgubili izbore?

Sve ovo, naravno, ne znači da je Milanovićev eventualni drugi mandat “izgubljen slučaj”. No posve jasno pokazuje kako će riječ “favorit” na predsjedničkim izborima i ovaj put, kao što je to bilo i 2020. i 2015. godine, vjerojatno biti šuplja i suvišna.

Telegram.hr

MEDIJSKI PARTNERI PORTALA INSAJDER.MEDIA

NAŠ IZBOR