Iako bi u normalnim političkim sistemima pitanje izbornog zakona predstavljalo problem jedne države, izborni zakon u Bosni i Hercegovini od samog početka poticao je raspravu na međudržavnom nivou.
Dok su do sada u raspravama većinom učestvovali zvaničnici iz susjedne Srbije i Hrvatske, posljednje dvije godine rasprava se sve više odvijala i na nivou velikih sila kao što su Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija, Njemačka, Turska, ali i druge.
Međutim, najveće iznenađenje predstavljala je činjenica da se u pitanje izbornog zakona i svega šta ono sa sobom nosi počela miješati i Ambasada Izraela u Tirani, a samim tim, i Izrael kao država.
“Država Izrael podržava Ustav Bosne i Hercegovine, punu ravnopravnost svih njenih građana i svake inicijative koja promovira ovu ravnopravnost. S tim u vezi treba istaći da Izrael čvrsto vjeruje da je Okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i njegovim Aneksom IV – Ustavom Bosne i Hercegovine uspostavljen održiv sistem podjele vlasti između konstitutivnih naroda i njihovih političkih predstavnika”, pojasnili su ranije iz Ambasade.
Ovakva izjava, tačnije njen dio, izazvali su niz rasprava na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni. Dok su Milorad Dodik i Dragan Čović pozdravili potez Izraela, probosanske stranke su ovaj potez ocijenile kao još jedan u nizu pokušaja miješanja u unutrašnje stvari jedne države i priklanjanje samo jednoj strani u Bosni i Hercegovini.
HNS dodatno ustalasao političku scenu
Iako je ovakva rasprava u posljednjih nekoliko dana izazvala itekako žustre rasprave, po nekima i pretjerane, Hrvatski narodni sabor (HNS) danas je dodatno podgrijao atmosferu sa saopćenjem u kojem se ističe kako će biti upućena inicijativa da Bosna i Hercegovina prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela.
“To je minimum koji možemo učiniti kako bi smo se zahvalili našim prijateljima u Izraelu za izravnu potporu koju su dali nastojanjima demokratskih snaga u BiH da svaki narod ili zajednica bez obzira na svoju brojnost ima pravo samostalno odlučiti ko će biti njihovi legitimni predstavnici”, poručio je jedan od sagovornika za Hrvatski Medijski Servis koji je objavio informaciju o ovoj inicijativi.
Kako se navodi, ova inicijativa bi trebala biti upućena na državni nivo.
“Svjesni smo da će se bošnjačka politika ovome suprostaviti s obzirom na potporu koju daje palestinskoj strani i s obzirom na današnju uvrijedljivu izjavu Bakira Izetbegovića o Izraelu, no mislim da je to naša moralna obaveza. Pretpostavljam da bi srpska politika trebala podržati ovaj naš prijedlog”, istaknuo je izvor HMS-a.
Naravno, pitanje priznanja Jerusalema kao glavnog grada Izraela je problematika koja decenijama izaziva sporove na međunarodnom nivou, te i brojne svjetske sile zbog toga i dalje neće ili jednostavno taktiziraju kada riječ o donošenju ovakve odluke.
Naročito je veliku buru izazvala vijest 2018. godine kada su Sjedinjenje Američke Države, na inicijativu Donalda Trumpa, prebacile svoju ambasadu u Izrael što je ujedno i značilo priznanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela.
Ovakva odluka dodatno je zakomplikovala rad i novoj administraciji na čelu s Bidenom koja i dalje pokušava pronaći balans kada je riječ o Jerusalemu i na neki način zamaskirati odluku bivšeg predsjednika.
Evropska unija protiv, samim tim i Hrvatska
Da je saopćenje HNS-a u koliziji s njihovom pričom i djelovanjem, dovoljno govori i stav Hrvatske, ali i Evropske unije koje su više puta ponovile kako pitanje priznanja Jerusalema kao glavnog grada Izraela nije tema kojom će se baviti.
Ovu informaciju potvrdio je i šef evropske diplomatije Josep Borrell koji je ponovio kako Jerusalem u budućnosti mora biti glavni grad dvije države – Izraela i Palestine.
“Međunarodno pravo je temeljni stub međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. U tom smislu, EU i njene države članice podsjećaju da neće priznati nikakve promjene granica iz 1967. osim ako se ne dogovore Izraelci i Palestinci. Rješenje sa dvije države, sa Jerusalemom kao budućom prijestolnicom obje države, jedini je način da se obezbjedi održiv mir i stabilnost u regionu”, naveo je Borrell.
Sličnog mišljenja je i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman koji je kritikovao Srbiju i Kosovo zbog odluke da ambasadu prebace u Jerusalem.
“Srbija je država kandidatkinja i pregovara u članstvu u EU te je u tom cilju dužna svoju vanjsku politiku usklađivati s evropskom. U tom pogledu EU, a onda i Hrvatska, ostaje privržena poštivanju međunarodnog konsenzusa u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a. Naša ambasada slijedom toga ostaje u Tel Avivu”, zaključio je šef hrvatske diplomatije.
Uzevši u obzir navedeno, potpuno je nejasno kako bi se eventualna inicijativa HNS-a uklopila s evropskim putem Bosne i Hercegovine. Ono što je u ovom slučaju vjerovatnije jeste to da je pitanje Jerusalema, kao i izraelsko – palestinskih odnosa, još jednom poslužilo domaćim akterima za politička prepucavanja od kojih nema apsolutno nikakve koristi ni efekta.
Klix.ba