Čelnik vodeće hrvatske stranke u Bosni i Hercegovini Dragan Čović kazao je u razgovoru za mostarski “Večernji list” da se nema namjeru kandidirati za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.
“To su podvale i spinovi koji dolaze od istih onih iz političkog Sarajeva koji su izgubili elemente za političku trgovinu u kampanji. Bili su sigurni da ću ja biti kandidat za člana Predsjedništva BiH pa su na tome planirali voditi kampanju. E sad, kad toga nema, onda su sami postavili jednu projekciju i sad se u javnosti bave njome. Spin koji nema nikakva smisla, ali baviti se sad tom temom ima za cilj samo mobilizirati jedan dio njihova biračkog tijela. To je potpuno promašeno i ja se na to mogu samo nasmijati. Izvršna vlast uspostavljat će se na temelju dogovora političkih partnera nakon izbora”, kazao je Čović.
Podsjećamo, Član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je kandidate za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića da javno potpišu izjavu da Dragan Čović ne može biti predsjedavajući Vijeća ministara BiH u narednom mandatu.
Komšić je rekao da je po načelu rotacije idući predsjedavajući Vijeća ministara Hrvat.
“S obzirom da Predsjedništvo BiH daje mandat predsjedavajućem Vijeća ministara Čoviću se ne smije dozvoliti obnašanje te funkcije jer bi je koristio kao platformu za nametanje teme o izmjenama Izbornog zakona BiH po HDZ- ovom prijedlogu, kao i za nove blokade”, naveo je Komšić.
S druge strane Čović je istakao da bi novi predsjedavajući Vijeća ministara trebao biti Hrvat te kako je uvjeren da će to biti kandidat HNS-a.
Svakako u svemu tome veoma je interesantna “mudra šutnja” i Bakira Izetbegovića i Denisa Bećirovića, pa se postavlja pitanje nisu li se Bećirović i Izetbegović već pomirili s tim da će državnu vladu voditi proruski čovjek, što je naročito opasno u ovakvim geopolitičkim okolnostima.
Razlog Izetbegovićeve šutnje svakako treba potražiti u pritisku kojeg pojedini međunarodni predstavnici vrše na njega, u smislu zahtjeva za popuštanjem HDZ-u, pri čemu Izetbegović pokušava da balansira, ali i u višedecenijskom zajedničkom obnašanju vlasti SDA sa HDZ-om, pa se ne može znati kako bi takvu odluku shvatila rukovodstva stranaka na nižim nivoima koja dijele vlast i funkcionišu bez svih onih poteškoća u odnosima između HDZ-a i SDA na najvišem nivou.
Jednako, ako ne i više, zanimljiva je rezerviranost Denisa Bećirovića kada je riječ o Komšićevoj inicijativi. U javnosti nije poznato da Bećirović trpi ikakav pritisak od strane pobjednih međunarodnih zvaničnika, poput evropskog komesara Olivera Varhelyija, niti se SDP u javnosti povezuje sa HDZ-om.
Razloge Bećirovićeve šutnje treba tražiti u očitoj namjeri ‘trojke’ koja je u međuvremenu postala jedanaestorka, da ta grupacija stranaka u Vijeću ministara BiH, popuni tek takozvane “bošnjačke kvote”, dok bi hrvatske, pa i pozicija državnog premijera, ostale u rukama takozvanih legitimnih predstavnika. Da li takav stav dijeli i Denis Bećirović pod utjecajem Konakovića koji je u više navrata jasno poručio da je HDZ nezaobilazan, ili je Bećirovićev stav bliži Komšićevom, samo ga zbog mira u kući ne smije iznijeti.
Podsjećamo, iz tabora HDZ-a u više navrata su poručili da nakon izbora očekuju drugačije pregovarače oko izmjena Izbornog zakona. Kada se uzmu u obzir stavovi Konakovića po tome pitanju, nije teško zaključiti koje pregovarače HDZ očekuje. Vjerovatno se u i tome krije jedan od razloga zbog kojih Bećirović do sada nije podržao inicijativu Komšića. Ipak je u okviru ‘jedanaestorke’ Konaković taj koji “lideriše” procesima.
Nap.ba