Za desetak dana, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine trebalo bi odlučiti o davanju suglasnosti za gradnju istočne interkonekcije kojom bi se na teritoriju BiH (preko Srbije) dopremao plin iz Rusije. Istovremeno, u institucijama Federacije i BiH razmatra se davanje potrebnih suglasnosti za južnu interkonekciju kojom bi se, preko jadransko-jonskog plinovoda, u BiH dopremao plin iz Azerbejdžana. U pitanju su dva strateška projekta od kojih može ovisiti i energetska i politička stabilnost Bosne i Hercegovine. Ne, prođu li ova dva projekta u formi koju zagovaraju Milorad Dodik i Dragan Čović, dio Bosne i Hercegovine u kojem većinski žive Bošnjaci mogao bi dugoročno pogoditi nesagledive posljedice. Pročitajte pažljivo nastavak. Detalji u ovoj priči su vrlo bitni.
Šta je južna interkonekcija?
Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Izgradnjom ovog plinovoda bila bi smanjena ovisnost o ruskom plinu.
Prema službenim dokumentima institucija EU, cilj ovog plinovoda, koji bi prolazio kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju je osiguranje novog transportnog pravca snabdijevanja prirodnim plinom iz Azerbejdžana. BH krak bi išao preko Posušja, Mostara do novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milijun eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 tisuća dolara za izradu projektne dokumentacije.
Što je istočna interkonekcija?
Nova istočna interkonekcija je zajednički projekt Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez suglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu prošle godine potpisali su zvaničnici Republike Srpske i Republike Srbije. Magistralni gasovod iz Srbije ka Srpskoj Republici, započeto je tada, trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banjaluka – Prijedor – Novi Grad trebalo bi da bude završen u narednih pet godina. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i Republike Srpske, odnosno BiH. S obzirom na to da se radi o međudržavnom projektu, potrebna je saglasnost institucija BiH.
Ovim bi trasom bio dopreman plin iz Rusije koji je Balkan dolazi Turskim tijekom. Planirano je da dužina gasovoda na teritoriji Republike Srbije bude 90 kilometara, a na teritoriji Republike Srpske oko 320 kilometara. Nosilac poslova je – poduzeće iz Reublike Srpske – Gas Res.
Međudržavni sporazumi
Nijedan od ova dva gasovoda nije dobio suglasnost institucija Bosne i Hercegovine koje su jedine ovlaštene za potpisivanje i davanje suglasnosti za međudržavne sporazume. U početku su projekt južne interkonekcije opstruirali dužnosnici Republike Srpske, a kasnije se u opstruiranje uključila i Hrvatska demokratska zajednica. O razlozima ćemo nešto kasnije. Sada ćemo, ukratko, objasniti što je sve potrebno da bi Predsjedništvo BiH dalo suglasnost za potpisivanje međunarodnog ugovora sa Srbijom koji se odnosi na izgradnju nove istočne interkonekcije kojom u BiH bio dopreman ruski plin.
Kako se potpisuju međudržavni sporazumi?
Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora propisan je postupak zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i druge radnje u vezi s međunarodnim ugovorima koje zaključuje Bosna i Hercegovina.
“Inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i druge regionalne i lokalne zajednice, te poduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja. Inicijativa iz stava 1. ovog člana dostavlja se Vijeću ministara Bosne i Hercegovine preko ministarstva Bosne i Hercegovine u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine ocijeni da je inicijativa iz stava 1. ovog člana opravdana, dostavlja Vijeću ministarstva Bosne i Hercegovine sa nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora čiji je sastavni dio osnova iz stava 3. ovog člana”, navedeno je u ovom Zakonu.
U konkretnom slučaju (nova istočna interkonekcija), Vlada Republike Srpske bi inicijativu za zaključivanje sporazuma sa Srbijom trebala prvo dostaviti Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ako MVTEO ocijeni da je projekt opravdan, materijali se dostavljaju Vijeću ministara koje usvaja prijedlog za pokretanje postupka za vođenje pregovora. Odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora, u skladu sa članom 6. ovog Zakona, donosi Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U pregovorima za zaključivanje međunarodnog ugovora Bosnu i Hercegovinu zastupa delegacija koju je odredilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno, po njegovom ovlaštenju, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon završenih pregovora delegacija za pregovore Bosne i Hercegovine dostavlja Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine izvještaj o pregovorima, a Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i tekst međunarodnog ugovora. Predsjedništvo BiH, potom, donosi odluku o potpisivanju sporazuma sa usaglašenim tekstom. Nakon toga ide ratifikacija sporazuma. Sporazum ratificiraju oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na kraju sve, opet, ide u Predsjedništvo BiH koje odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora.
U slučaju nove istočne interkonekcije, jedan od navedenih postupaka nije ispoštovan, zbog čega je teško očekivati da Predsjedništvo BiH na sjednici zakazanoj za 21. decembar donese odluku kojom će, faktički, dati suglasnost institucijama Republike Srpske, da bez države BiH, nastavi realizaciju započetog projekta. koji olakšava distribuciju ruskog plina.
Južna interkonekcija: HDZ dijeli izbaciti BH-gas
Već godinu dana čelnici HDZ-a BiH u federalnom Domu naroda blokiraju usvajanje Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Hrvatske”. Kliknite ovdje , moći ćete pročitati nacrt ovog blokiranog zakona.
“Ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za realizaciju projekta izgradnje plinovoda “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske” na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) — Posušje (Bosna i Hercegovina) — Tomislavgrad — Šuica — Kupres — Bugojno — Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar (u daljnjem tekstu: Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska) na području Federacije Bosne i Hercegovine uključujući infrastrukturne projekte, tačku interkonekcije, investitora, način financiranja, javni interes i provedbu eksproprijacije nekretnina, korištenje zemljišta, upravne postupke izdavanja dozvola i uključenost. vlada kantona, nadležnih ministarstava i drugih organa uprave, institucija i privrednih društava i druga pitanja od značaja za realizaciju projekta”, navedeno je u članku 1. predloženog Zakona.
U članu 4. ovog zakona piše da se “za nositelja investicije projekta plinovoda Južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske određuje Privredno društvo za proizvodnju i transport gasa BH-Gas doo Sarajevo.
Kadrovi HDZ-a BiH u institucijama BiH i Federacije BiH ne žele podržati ovaj projekt, ukoliko kontrolu nad transportom plina iz južne interkonekcije bude kontroliralo federalno javno poduzeće BH-gas. Stoga oni traže da se ova kompanija, kao jedina federalna kompanija zadužena za transport gasa, izbaci iz zakona. HDZ-ovi delegati su, stoga, predložili osnivanje novog poduzeća koje bi osnovali Zapadnohercegovački, Kanton 10 i Srednjobosanski kanton. U lipnju ove godine, delegati HDZ-a u Domu naroda FBiH dostavili su amandmane na Zakon o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Hrvatske”.
Oni precizno navode da se BH-gas mora izbaciti iz zakona, te da kantoni osnuju kompaniju koja bi bila zadužena za transport gasa južnom interkonekcijom. HDZ BiH predlaže Federaciju bude garant za podizanje kredita u iznosu od 200 milijuna KM, a da plinovodom upravljaju poduzeća kojima upravljaju kantoni u kojima vlada HDZ BiH.
Nakon što je Vlada FBiH odbila prijedlog da se iz južne interkonekcije izbaci BH-gas, HDZ je odlučio da Vlada Zapadnohercegovačkog kantona osnuje kompaniju koja bi se bavila distribucijom gasa.
“Vlada Zapadnohercegovačkog kantona utvrdila je na sjednici u utorak tekst Prijedloga Odluke o osnivanju Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” doo koji je upućen u skupštinsku proceduru. S obzirom na to da plinovod Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske većim dijelom prolazi kroz teritorij Županije Zapadnohercegovačke pokreće se postupak osnivanja Javnog poduzeća “Plinovod Južna interkonekcija” doo koje će obavljati djelatnost od javnog društvenog interesa Županije Zapadnohercegovačke iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Županiji Zapadnohercegovačkoj”, saopćeno je 30. kolovoza ove godine iz Vlade ZHK.
Na ovaj način HDZ BiH pokušava preuzeti kontrolu nad transportom plina iz Azerbejdžana. Tako bi Sarajevo, faktički, unatoč “alternativnom načinu snabdijevanja”, postalo zarobljenik Širokog Brijega i Banja Luke koji bi kontrolirali plinovode prema glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Vlasti u Sarajevu bi, faktički, samo bile garant prilikom zaduživanja. O svemu ostalom bi odlučivale vlade ZHK i Vlada RS.
Istraga.ba