Unsko-sanski kanton nema ni jedan kilometar brze ceste. Želje Krajišnika da budu bolje putno povezani međusobno i s ostatkom države konačno bi se mogle ostvariti, a brza cesta koja se sada najavljuje spajala bi Bihać, Cazin i Veliku Kladušu.Pred gotovo svake izbore se iznova otvara priča o ovakvim i sličnim projektima.
Brza cesta koja bi povezala Krajinu i spojila je sa cestama Republike Hrvatske bila je ujedno povod sastanka direktora Autocesta FBiH sa lokalnim vlastima. Da li će ova ideja zaživjeti, teško je predvidjeti. Naredni koraci su geološka i ostala ispitivanja, javlja BHRT.
– Namjera je da se krene što je ranije moguće. U ovoj godini možemo započeti s prvim dijelom, do Cazina, kako bismo za iduću godinu osigurali mogućnost početka izrade radova koji bi, za ukupan pravac od 47 kilometara, trajali do pet godina. Ako bi se počelo na vrijeme raditi, kaže Elmedin Voloder, direktor Autocesta FBiH.
U prostornom planu Unsko-sanskog kantona kojim raspolaže kantonalno ministarstvo građenja uvršten je i koridor za brzu cestu, ali se mora razmatrati koliko bi bio tehnički i finansijski isplativ.
– Brza cesta kroz USK ide od Ključa, preko Bosanskog Petrovca, Bihaća, Cazina, prema Velikoj Kladuši. U medijima sam pročitao da spominju da ide od Ključa prema Izačiću, što nije tačno. Od Izačića prema Bihaću je obilaznica. To je niži nivo ceste, saobraćajnice. S te obilaznice se može priključiti na ovu brzu cestu u području Poslovne zone Kamenica, tvrdi Adnan Alagić ministar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK.
Projekat bi prema sadašnjoj projekciji koštao više od 500 miliona eura. Iako bi bio od velikog značaja, mnogi ga ocjenjuju kao predizbornu kampanju.
– Čini mi se da se neko sjetio onog obećanja da će najviše koristi od akciza imati Krajišnici. Nakon što nisu imali nikakve koristi, sjetio se da baci novu priču kako bi zaokupio njihovu pažnju pred izbore. To se nešto što se ponavlja dugi niz godina, kaže Amir Purić, vijećnik Općinskog vijeća Velika Kladuša.
– Ono što nam je najviše zaparalo uši, to je da bi građani ovaj projekat mogli očekivati ukoliko bude prepoznat od strane međunarodnih investicionih fondova u periodu 2030/2032., a ako ne, onda u periodu do 2050. Da li je ovo još jedna predizborna ili nije, mi trebamo uraditi ono što je do nas, poručuje kantonalni premijer Mustafa Ružnić.
U Vladi se nadaju da će poslije oktobarskih izbora imati predstavnike koji će jedinstveno nastupati za ovaj kanton gdje se radovi na nekim već započetim projektima čekaju i po 25 godina.
Insajder.media