Svake godine, četvrte subote u novembru, obilježava se godišnjica Holodomora, jednog od najstrašnijh zločina u modernoj historiji – namjerne gladi u Ukrajini koju je izazvao sovjetski diktator Staljin.
Iako se jako rijetko spominje, slovi za jednu od najvećih masovnih tragedija, Holodomor je namjerno izazvana masovna glad u Ukrajini koja je trajala od 1932. do 1933. Ova tragedija slovi za jednu od najvećih masovnih tragedija u 20. stoljeću.
Red je prvo navesti gole brojeve, da bi se prikazao razmjer masovne tragedije. Oni sami po sebi prikazuju o kolikoj se tragediji i kakvom zločinu radi. Ali priče iz njih prikazuju razmjere izdaje, tragedije, nesposobnosti, osvete, kukavičluka i ljudske indiferentnosti prema patnji drugih ljudi, bili bližnji ili stranci, prenosi Index.hr.
Ogroman broj umrlih
Zavisno o procjenama, u Holodomoru je umrlo od tri do deset miliona ljudi. Niko ne zna točan broj jer su vlasti u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR) zabranjivale ikakav spomen o tome, sve do pred sam raspad te države. Sama riječ Holodomor znači “ubiti izgladnjivanjem”.
Ujedinjeni narodi u zajedničkoj izjavi 25 država, među kojima su osim Ukrajine i SAD te Rusija, spominju od sedam do deset miliona žrtava Holodomora. Procjene modernih povjesničara se kreću od tri do sedam miliona. Hrvatska još nije priznala Holodomor kao genocid, iako su to (uz Ukrajinu) učinili Poljska, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Kanada, Vatikan, SAD i drugi. EU još uvijek Holodomor karakterizira kao zločin protiv čovječnosti, a ne genocid.
Iako nije moguće tačno izbrojiti sve žrtve, jer se evidencija nije ni vodila, demografski udar se jasno vidi iz podatka da je rast stanovništva Ukrajine od 1926. do 1939. bio 6.6%, a Rusije i Bjelorusije 16.9% i 11.7%. To je bilo doba demografskog rasta u cijeloj Europi, a Ukrajina je kao žitnica Europe imala posebno dobre uvjete za rast stanovništva.
Insajder.media