Premijer Federacije BiH Fadil Novalić u intervjuu za TIP govorio je o tome šta Vlada FBiH čini na zaštiti građana od posljedica inflacije, reformama, infrastrukturalnim projektima poput najavljivane ceste Tuzla-Orašje…
TIP: Kako uredbe Vlade Federacije BiH konkretno pomažu stanovništvu da sačuvaju egzistenciju u ovim vremenima velikih poskupljenja i šta još Vlada čini na zaštiti građana od posljedica inflacije?
Novalić: Budući da je trenutna inflacija izazvana vanjskim faktorima na koje nemamo utjecaja, naše mjere su prije svega posvećene očuvanju i zaštiti životnog standarda ljudi. Dakle, mi smo niz mjera usmjerili na finansijsku i materijalnu podršku našim građanima, naročito onima u stanju socijalne potrebe, penzionerima, borcima, invalidima i porodicama teškog materijalnog stanja. Sa 100 KM jednokratne novčane pomoći podržali smo naše penzionere tako da su tu naknadu dobili već 5. augusta uz julske penzije. U ovom mjesecu, u skladu s odredbama Uredbe o programu pomoći stanovništvu usljed inflacije i rasta potrošačkih cijena, uspjeli smo osigurati i isplate po 100 KM i korisnicima boračkih naknada te civilnim invalidima i žrtvama rata. Kroz ovu uredbu, u cilju da ublažimo udarac na građane i njihov džep, ovim sistemom direktne pomoći obuhvatili smo više od 530 hiljada građana.
‘Vlada FBiH na poskupljenja reagovala prva’
Podsjetit ću da je moja Vlada na poskupljenja reagovala prva, još u februaru kada je počela ruska invazija na Ukrajinu. Donijeli smo i proveli već niz aktivnosti iz resora energije, rudarstva i industrije, trgovine, poljoprivrede, prometa, prije svega na osiguranju naše prehrambene i energetske nezavisnosti. Primjera radi, nedavno smo na sjednici Vlade usvojili odluku kojom za oko 70.000 ljudi subvencioniramo troškove električne energije. Do kraja novembra ovim kategorijama će se umanjivati računi u iznosu od 100 KM, u skladu s mjerama koje se provode već 10 godina. Uz sve ovo, ni u ovoj godini nisam dozvolio da poraste cijena struje za domaćinstva koja i dalje plaćaju cijenu koja je čak ispod troška njene proizvodnje. Naravno, dugoročno ni to nije održivo, ali budući da imamo svoju električnu energiju i da na nju, za razliku od nafte i gasa, možemo da djelujemo, odlučili smo se za taj korak.
Nastavili smo s inspekcijama na terenu i kontrolama cijena kroz ograničavanje marži za gorivo i osnovne životne namirnice. Na našu inicijativu privremeno je zabranjen izvoz peleta i ogrijevnog drveta izvan BiH, te i njihove proizvođače i trgovce inspektori drže pod lupom. Federacija intenzivno osposobljava kapacitete u svojim terminalima za skladištenje goriva i gasa. Osim u Blažuju, radimo i u Mostaru, Bihaću, Kladnju. Južna interkonekcija je jako važna za našu nezavisnost i njena deblokada u političkom smislu nam treba jer to znači da nećemo ostati ovisni o ruskom gasu.
‘Usvjolili najveći poljoprivredni budžet ikada’
Posebno važne mjere donosimo za našu prehrambenu nezavisnost. Stalno sam na terenu, sa domaćim proizvođačima, našim privrednicima, nalazimo modele subvencioniranja uljarica za proizvodnju ulja, pšenice za brašno, kao što smo učinili za mlijeko. Podsjetit ću da smo ove godine usvjolili najveći poljoprivredni budžet ikada. Drago mi je da nas u našim mjerama subvencioniranja prate i neki drugi kantoni poput Tuzlanskog koji je također izdvojio po 100 KM za svoje penzionere s najnižim primanjima.
Očekujem da i ostali niži nivoi vlasti harmoniziraju mjere u oblastima za koje su nadležni i osiguraju podršku ugroženim stanovnicima. Jer, Federacija iz indirektnih poreza, nakon što se odbije vanjski dug i dio koji pripada državnom nivou, dobiva samo trećinu, dok ostatak ide kantonima i jedinicama lokalne zajednice, tako da ne možemo pokriti 100 posto socijalnih potreba. Zato stalno apelujem da se svi udružimo u rješavanju problema, i opštine i kantoni.
Oni to mogu učiniti, posebno jer mi iz federalnog budžeta i ove godine, što činimo već treću godinu zaredom, kantonalnim budžetima ubrizgavamo 200 miliona maraka, a opštinama i gradovima 39 miliona. Iznos koji smo dodijelili opštinama i gradovima u prethodne dvije godine je bio po 30 miliona. Dakle, kantoni i opštine su od Federalnog nivoa u posljednje tri godine dobili ukupno 699 miliona KM.
TIP: To je podrška budžetima kantona i opština za koje još čekamo da vidimo kako će ta sredstva usmjeriti, ali možete li nam reći šta su još potezi Vaše vlade, a da rješavaju pitanja od životne važnosti za građane?
Novalić: Siguran sam da znate da je ovogodišnji budžet Federacije BiH rekordan i iznosi 5,6 milijardi maraka. On se u najvećem dijelu odnosi upravo na konkretna i direktna izdvajanja za rješavanja životno važnih pitanja naših građana. Na stabilizaciji radimo konstantno. Poreski prihodi rastu, što znači da naša ekonomija raste. Činimo sve da taj novac vratimo privredi i građanima kroz povećanje penzija i naknada boračkim i socijalnim kategorijama. Pored toga, u posljednjih godinu dana smo uveli potpuno nova prava ili smo preuzeli obaveze nekih drugih nivoa vlasti, kao naprimjer naknadnu za roditelje njegovatelje i dječji dodatak.
Međutim, treba znati i da su, primjerice, prihodi od indirektnih poreza na nivou Bosne i Hercegovine u prvih pet mjeseci porasli za 740 miliona KM. Opšta je percepcija da država samo ubire poreze, a da se ne zna gdje oni idu. Kada je riječ o Federaciji BiH, federalnom budžetu je pripala sedmina, ili nešto više od 100 miliona.
Upravo toliko ćemo, naprimjer, iz federalnog budžeta davati godišnje za dječji dodatak. Naše osnovno opredjeljenje je da svi naši građani moraju imati jednaka prava bez obzira u kojem kantonu žive. Zato smo donijeli zakon o materijalnoj podršci porodicama s djecom, gdje uvodimo dječiji dodatak od 103 KM mjesečno do 18. godine.
Penzionerima smo povećali penzije za ukupno 11 posto u ovoj godini. Uvećali smo boračke naknade za što od ove godine izdvajamo dodatanih 50 miliona KM godišnje. Uduplali smo podršku povratnicima. Kao što sam prethodno istakao, najveća izdvajanja do sada imamo u poljoprivredi i ona iznose 106 miliona KM. Donijeli smo Zakon o roditeljima njegovateljima, koji će imati mjesečne naknade i pravo na doprinose za PIO i zdravstveno osiguranje. Također, prema izmjenama Zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, s 10 miliona KM svim parovima u FBiH omogućavamo da pod jednakim uslovima imaju pravo na liječenje steriliteta na teret budžeta Federacije.
‘Za programe zapošljavanja osigurali smo 61 milion KM, za stambeno zbrinjavanje mladih 30 miliona’
Za programe zapošljavanja osigurali smo 61 milion KM, za stambeno zbrinjavanje mladih 30 miliona. Samo u ovoj godini za 19 javnih zdravstvenih ustanova dajemo 75 miliona KM Ako se vratimo na period pandemije, sjetit ćete se našeg interventnog “Korona zakona”, uredbe za pomoć ugroženim sektorima, te uredbe kojom smo obrtnicima i ostalim kompanijama u Federaciji dodijelili oko 260 miliona KM i pomogli da izađu na kraj s negativnim posljedicama u poslovanju.
Ubrajajući ukupnu podršku kantonima, opštinama i gradovima za privredu, zdravstvo i pomoć budžetima na nižim nivoima vlasti u 2020. i 2021. godini izdvojili smo skoro 827 miliona KM. Kada se tome doda ovogodišnjih 239 miliona, to je više od milijardu maraka podrške privredi, zdravstvu i nižim nivoima. Uprkos pandemiji tokom koje je Federacija ponijela najveći teret, uspjeli smo čak poboljšati ekonomsku stabilnost. Ukupna dobit privrednih društava je lani bila 800 miliona KM veća, nego u pretpandemijskoj 2019. godini. I izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ističe da su sve mjere koje smo poduzimali bile u skladu sa standardima razvijenih zemalja, članica G20.
TIP: Gdje su u svemu tome obećavane reforme?
Novalić: U prethodnom odgovoru sam nabrojao neke od zakona koje smo donosili u sklopu socijalne reforme, gdje smo izmijenili niz propisa i donijeli nove da bi ugrožene kategorije uveli u sigurnost. Tu prije svega mislim na reformu PIO sistema. Podsjetit ću samo da je, kada smo došli 2015. godine, Penzioni fond bio u minusu 226 miliona, a danas je u plusu 80 miliona KM, a penzije su za trećinu veće.
Posebno veliki rezultat smo postigli u oblasti radnog i boračkog zakonodavstva. Ono sa čim nisam zadovoljan jeste činjenica da je Vlada Federacije još 2018. godine uputila u Parlament Federacije BiH prijedloge zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, kojima se smanjuju porez i doprinosi na plate, i stvara mogućnost da poslodavci, preusmjere ta sredstva na povećanje plata svojim zaposlenicima
Poslodavci su rekli da će povećati plate radnicima onda kada se donesu novi fiskalni zakoni, ali oni i dalje, nažalost, stoje u ladicama Parlamenta Federacije. Mi podržavamo povećanje minimalne plate, ali ono je moguće upravo uz usvajanje fiskalnih zakona. Bez toga, donošenje samo uredbe o minimalnoj plati po starim zakonima značio bi ogroman udarac na našu privredu i gubitak radnih mijesta, a to nikako ne smijemo dopustiti.
‘Naše reformske uspjehe svako dobronamjeran može prepoznati’
Naše reformske uspjehe svako dobronamjeran može prepoznati ukoliko želi da pogleda egzaktne pokazatelje koji su svima dostupni. Napomenut ću samo neke od primjera. Otkako je počeo naš mandat 2015. pa do prošle godine iz budžeta FBiH za poticaje u poljoprivredi izdvojeno je ukupno 531,5 miliona KM.
U periodu 2015-2019. investicije Javnog preduzeća Ceste FBiH iznosile su 145,5 miliona KM. Prema planovima poslovanja za 2020. i 2021., u realizaciji je još 483 miliona KM investicija, što je ukupno 628,5 miliona KM od 2015. do 2021. godine. U periodu 2015-2022. vrijednost izgrađenih puteva, objekata, dionica autoputeva, koji su u nadležnosti JP Autoceste FBiH povećana je za 1,416 milijardi KM ili 85 posto.
‘Nikada više novca nije uloženo u izgradnju cesta’
Ubrzanje izgradnje poddionica autoputa je jedan od prioriteta. Nikada više novca nije uloženo u izgradnju cesta i zato je Federacija trenutno jedno veliko gradilište. Otvorili smo modernu cestu od Stoca do Neuma, dužine 36 kilometara, koja će značajno skratiti i ubrzati putovanje naših građana na bosanskohercegovačko more, koja je koštala oko 90 miliona KM. Ova Vlada je jedina koja se usudila da gradi tunel Hranjen i on će biti izgrađen. Raspisan je tender za izvođača radova za izgradnju najvećeg infrastrukturnog projekta u Federaciji BiH – probijanje tunela Prenj. Radi se od Neuma do Orašja.
Želimo ispraviti i neke nepravde, jer do sada je uglavnom najviše radova izvođeno na Vranduku, u dolini rijeke Bosne na potezu između Sarajeva i Zenice, u smjeru planine Ivan i u Hercegovini. Najviše novca za Koridor Vc potrošeno je u centralnom dijelu države, a periferni dijelovi ostali zapostavljeni u infrastrukturnom smislu. Stoga mijenjamo politiku i idemo na projektovanje za brze ceste, za Krajinu, Srednobosanski kanton, zapadnu Hercegovinu, Tuzlu.
TIP: Šta činite za tuzlanski kraj kada su u pitanju podrške projektima važnim za unapređenje života ljudi, ali i infrastrukturni projekti poput najavljivane ceste Tuzla-Orašje?
Novalić: Sretan sam da Vlada Tuzlanskog kantona koristi resurse koje joj pruža Vlada Federacije, jer su već donijeli odluke o dodatnim podrškama poput onih penzionerima i porodiljama. To je ono što potenciramo da trebaju da prate svi kantoni, kojima smo ubrizgali finansijsku injekciju od 200 miliona KM s nivoa Federacije. Od tog iznosa podrška Tuzlanskom kantonu je blizu 39 miliona KM. Čvrsto stojimo iza Tuzlanskog kantona i nastojimo da se uspostavi jedna kontinuirana politika u ekonomskom smislu.
Kapitalne investicije iz federalnog budžeta usmjerene su ka Međunarodnom aerodromu Tuzla, saobraćajnoj infrastrukturi, izgradnji autocesta, brzih cesta i rekonstrukciji postojećih magistralnih puteva, važnih za razvoj Tuzlanskog kantona, ali i za poljoprivredu, zdravsto…Kroz novi zakon o konsolidaciji zdravstvenih ustanova za koje ove godine dajemo ukupno 75 miliona, obuhvatili smo Univerzitetski klinički centar Tuzla kojem ide skoro 9,7 miliona KM a, za bolnicu Gračanica 1,3 miliona.
Poljoprivredni proizvođači iz Tuzlanskog kantona su u 2021. godini s federalnog nivoa podržani sa skoro 13,6 miliona KM. Moje apsolutno opredjeljenje je putna deblokada Tuzlanskog kantona.
Trasa autoputa Tuzla – Brčko – Orašje, s obzirom na ekonomsku opravdanost, zahtijeva izmjenu da bi išla bliže naseljenim mjestima Srebreniku i Gradačcu i dalje prema Brčkom. Treba nam, međutim, politička odluka da li će se trasa mijenjati ili ne, kako bi to mogli uvrstiti u projekt, te uvažiti i lokalne interese. Vlada FBiH je putem Autocesta Federacije u januaru otvorila projekat i 7,5 miliona KM za izradu Idejnog i Glavnog projekta ove dionice u blizini Tuzle. Imamo i inicijativu o udruživanju sredstava za rekonstrukciju regionalnih puteva. Put Žepče – Zavidovići – Banovići – Živinice, pa sve do Međaša kod Kalesije, prekategorisan u magistralni i kao takav je prioritet, a naročito trasa od Živinica do tuzlanskog aerodroma.
Tuzlanskom aerodromu smo samo ove godine iz budžeta već osigurali 3 miliona KM. Prošlog mjeseca smo na sjednici Vlade FBiH Aerodromu Tuzla odobrili 2 miliona KM, za unapređenje avioprometa. Konkretno, podrška se odnosi na proširenje parkinga ulazno-izlazne rampe i novi sistem naplate, dogradnju izlaznog gatea sa opremanjem izgrađenog prostora. Plus u maju ove godine odobren je i milion maraka za nabavku sirovina i materijala i HTZ opreme, energenata, troškove osiguranja, naknadu za korištenje sistema za prihvat i otpremu aviona, putnika i prtljaga, za odobravanje programa sigurnosti, provođenje nadzora aerodromskih operatera.
Podsjetit ću i da smo nedavno izvojili 100.000 KM za Saborni hram u Tuzli, povodom obilježavanja 140. godišnjice ovog nacionalnog spomenika u BiH. Dodatnu direktnu podršku izdvajamo i za opštine i gradove u Federaciji. Primjer u TK je Gradačac kojem su u posljednje tri godine osigurali 375.000 KM iz budžeta FBiH. Tako smo sufinansirali rekonstrukciju vodovoda, završetak izgradnje vatrogasnog doma, rekonstrukciju džamije Husejnija. Još 1,2 miliona KM prije nekoliko dana smo izdvojili za projekte iz Tuzlanskog kantona iz resora prostornog uređenja za sanacije klizišta i lokalnih puteva, utopljavanje objekata, zaštitu nacionalnih spomenika.
Tip.ba