Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH samo u posljednje tri godine platila je više od milion maraka za zakup prostora u Banjoj Luci gdje je smještena ova institucija, iako su sredstva za kupovinu vlastitog prostora bila predviđena još 2012. godine. Na problem “bacanja” javnog novca na kiriju, iako se prostor već mogao kupiti s obzirom na zakupnine date i u prethodnim godinama, očigledno je nekom u interesu da do toga ne dođe.
Revizori su utvrdili da Direkcija zakup prostora u Banjoj Luci na godišnjem nivou plaća 381.080 KM! Iako Direkcija sredstva za ove namjene osigurava iz vlastitih prihoda odnosno od sredstava od preleta, jasno je da to pokazuje da se ne vodi računa o štednji i o tome da se dio tih sredstava preusmjeri u korisnije namjene, jer Direkcija je državna institucija i novac od preleta nije privatni.
– Direkcija je 07. novembra 2019. godine unajmila poslovni prostor – zgradu od 1500 m² sa 40 parking mjesta na godinu dana sa mogućnošću produženja ugovora. Mjesečna zakupnina iznosi 31.590 KM sa PDV-om (21,06 KM po m2) bez uključenih režijskih troškovi (struja, voda, grijanje. telefoni ). Ugovor o zakupu je produživan aneksima I,II,III do 07.11.2022. godine (Aneksom i troškovi komunalnih naknada na području grada Banje Luke idu na teret zakupodavca) – navodi se u revizorskom izvještaju.
Inače, trakavica u vezi s nabavkom poslovnog prostora za Direkciju za civilno zrakoplovstvo BiH traje skoro 13 godina. Naime, Vijeće ministara BiH je još 2009. godine donijelo zaključak kojim se Ministarstvo finansija i trezora BiH zadužilo da osigura potrebna finansijska sredstva i u saradnji s Direkcijom provede proceduru nabavke poslovnog prostora, na trajnom osnovu.
Revizori su upozorili na štetnost plaćanja ogromne krije i upravljanje javnim novcem
U Zakonu o budžetu institucija BiH za 2012. godinu planiran je trajni smještaj Direkcije odnosno definisano je kako će se nabavka zgrade za smještaj Direkcije u Banjoj Luci, finansirati iz sredstava ostvarenih od prihoda po osnovu pružanja usluga rutne vazdušne navigacije za prelete preko Bosne i Hercegovine, a da će odluku o visini sredstava za ove namjene donijeti Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa BiH. Iste odredbe sadržane su i u zakonima o budžetu institucija BiH za naredne godine.
U 2018. godini Direkcija je predložila nabavku prostora za sedam miliona maraka, ali Ministarstvo finansija i trezora BiH je izrazilo rezervu na predloženi iznos. Isto ministarstvo nije dalo mišljenje ni na prijedlog da se izdvoji oko pet miliona maraka za ove namjene.
Zanimljivo je da je Direkcija potom u 2020. godini tražila odobrenje za izdvajanje 8,5 miliona KM i da je tada mišljenje Ministarstva finansija i trezora BiH bilo pozitivno, međutim i revizori su ukazali na to da do danas ovo pitanje nije riješeno, što ukazuje na negativno upravljanje javnim sredstvima.
Faksimil dijela revizorskog izvještaja: Uzaludne inicijative za nabavku vlastitog prostora
– Pored činjenice da je Ured za reviziju u izvještajima o reviziji prethodnih godina skretao pažnju svim nadležnim institucijama na važnost i značaj rješavanja pitanja trajnog smještaja Direkcije (sredstva su odobrena Zakonom o budžetu za 2012 godinu), evidentno je da isto pitanje još uvijek nije riješeno i pored osiguranih sredstava. Direkcija i dalje izdvaja značajna finansijska sredstva za zakup prostora, što sveukupno ima značajne negativne finansijske efekte na raspolaganje i upravljanje javnim sredstvima – zaključili su revizori.
Trajni smještaj institucija je dugogodišnji problem jer zakupnine su stavka koja crpi ogromne količine novca poreskih obveznika. Do sada su milioni maraka otišli u privatne džepove onih koji iznajmljuju prostore državnim institucijama, a za taj novac su se mogle kupiti ili čak i izgraditi nova zgrada koja bi bila u vlasništvu države. Očigledno je da u stvari nije bilo ozbiljne namjere da neko utvrdi kome je u interesu da se prostori iznajmljuju po enormno visokoj cijeni i jesu li “u talu” sa onima koji iznajmljuju prostore upravo ljudi koji su na čelu nadležnih institucija. Na to ukazuje i činjenica da revizori na problem visokih zakupnina ukazuju godinama, a da ta upozorenja nemaju nikakvog efekta.
Fokus.ba