Faruk Kapidžić je dugogodišnji arhitekta koji je postao prepoznatljiv široj javnosti nakon što se politički angažirao. U intervjuu za Klix.ba govorio je o političkom djelovanju te o urbanizmu u Sarajevu.
Projektovao je nekoliko poznatih građevina u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i izvan njega. Među tim građevinama je i Olimpijski bazen u Sarajevu. Ima arhitektonski ured ADS, a sve do početka 2020. isključivo se bavio arhitekturom.
Prije dvije godine izabran je za ministra prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Kako ističe, predsjednik SDA Bakir Izetbegović ga je kao nestranačku osobu pozvao da bude ministar.
Ministarske dužnosti je razriješen početkom prošle godine, kada je izglasano nepovjerenje cijelom tadašnjem sazivu kantonalne vlade na čijem čelu je bila SDA. Nedugo kasnije je izabran za člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pola godine poslije učlanio se u SDA te je na predstojećim izborima kandidat ove stranke za zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo.
Kapidžić je u intervjuu za Klix.ba govorio o tome da li bi se politički angažirao da ga Izetbegović nije pozvao da bude kantonalni ministar, zašto se odlučio na članstvo u SDA, smatra li sebe politički konzervativnom osobom, kako argumentira ocjenu da se stranka, čiji je član, mijenja nabolje, koliki je utjecaj direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Sebije Izetbegović u SDA.
Teme razgovora bili su i to šta bi u Sarajevu bilo drugačije da je ostao ministar, da li je ovaj grad nepovratno urbanistički uništen, da li kao arhitekta osjeća odgovornost za urbanističko stanje, šta građani trebaju znati o historijskom urbanom krajoliku, za kojeg njegovi politički protivnici – vladajući NiP, SDP i NS u Sarajevu – tvrde da ga kao član spomenute komisije koristi protiv njih, šta zna o novom urbanističkom planu za Kanton Sarajevo, koji još nije finaliziran, da li će se Sarajlije zaista gušiti zbog zagađenog zraka ako se ne primijeni studija o ventilacionim koridorima te šta će mu biti prioriteti ako bude izabran za zastupnika, odnosno ministra.
Da li biste se ikada politički aktivirali da vas Izetbegović nije pozvao da budete kantonalni ministar?
Naravno da ne bih. Moj životni put je arhitektura i realni sektor, a ne politika i ovo je trenutna situacija baš kao i u periodu 1992-1995. kada sam ostavio studiranje, jer sam se priključio Armiji Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) radi odbrane države od agresije.
Tada nisam znao koliko će to trajati, kao što ni sada ne znam, ali koliko bude potrebno da se nešto spasi i sačuva, a mogu da doprinesem tome, bilo da je riječ o urbanizmu, državi ili bilo čemu drugom, kao i na bilo kojem nivou vlasti, tu sam.
Zašto ste ostali u SDA i nakon ministarskog rada?
Želim da vjerujem da niste dovoljno upućeni, pa ste postavili pitanje koje zapravo prikazuje čitaocu pogrešnu sliku u konkretnom slučaju o meni, a i o SDA. To su sitne stvari kojima novinari namjerno ili nenamjerno daju pogrešne informacije o nekome ili nečemu.
Puno takvih malih slika kreira potpuno pogrešnu cjelovitu sliku, zbog toga vam i skrećem pažnju da se takve stvari ne dešavaju, jer to nije plus za novinarstvo i novinara, kao pojedinca, a posebno nije plus za dešavanja u društvu i samo stanje u njemu. Dakle, nisam ostao u SDA nakon ministarskog rada, jer nisam ni bio u SDA.
Priključio sam se SDA tek nakon duže od pola godine od napuštanja funkcije ministra i preuzimanja funkcije na državnom nivou. Ta neoprezna opaska, sadržana u pitanju, mnogo mijenja sliku o meni, ali i o stranci SDA, naravno, nagore dok, recimo, kod onih, koji izađu iz SDA, po pravilu te male opaske mjenjaju sliku o nekome nabolje.
SDA je mene angažovala kao nekog nestranačkog čovjeka iz struke, da se bavi ovim pitanjima i da pokuša rješavati probleme u ovoj oblasti. Tako sam angažovan i na drugu funkciju, što najbolje govori o riješenosti SDA i njenog vrha da se prepoznaju i angažuju stručnjaci, dokazani u svojoj struci, bez obzira da li su stranački ili nestranački opredijeljeni.
Taj stav vrha SDA, s predsjednikom Izetbegovićem na čelu, je možda i najveći problem za političke protivnike. To što dokazani stručnjaci po pravilu ne žele da se angažuju i rade na općem boljitku svih nas, na uštrb svog komoditeta, je opet problem nove politike SDA, koja će se vremenom, nadam se, promijeniti. Za sada jako puno je privatne interne podrške stručnih ljudi iz ove oblasti mojem radu i djelovanju, ali javno i direktno, osim predsjednika Izetbegovića, dao je jedino arhitekta Boris Britvar koji u Zenici bije sličnu bitku i ovom prilikom mu se zahvaljujem i upućujem punu podršku njemu, za njegov rad.
Jeste li politički konzervativac?
Moglo bi se reći da jesam politički konzervativac samo na nivou države i njene odbrane. Jedino opstojnost države, kao zajedničke domovine svih njenih građana i ravnopravnih naroda, nema alternativu. Sve ostalo je politička sposobnost dogovaranja, vođenja i uređivanja ove složene države i sasvim je svejedno da li ste politički konzervativac, liberal ili bilo šta drugo, dok god ste na ideji njenog razvoja i jačanja.
Kako argumentirate tvrdnju da se SDA mijenja nabolje? Šta se to još promijenilo u SDA, osim što su je napustili pojedini istaknuti članovi, a što smatrate odrazom promjena?
Tako formulisano se formira pogrešna slika. Odjednom su loši kadrovi, izlaskom iz SDA, postali istaknuti članovi. Ne, to su bili loši kadrovi koji se nikada nisu borili za ideju, nego samo i isključivo za ličnu poziciju i lični interes. To je osnovna i glavna promjena koja je odlaskom tih i takvih kadrovskih fula iz prošlosti sada de facto otvorila vrata za ozbiljne i suštinske promjene u okviru stranke, koje se skoro svaki dan dešavaju, ali se to za sada ne vidi, niti se može vidjeti.
Velika promjena je napravljena u Općinskoj organizaciji SDA Centar Sarajevo i mislim da iz centra počinju promjene koje će se proširiti na sve stranačke strukture. Mladi dolaze i to se vidi. Povjerenje u stranku polako se vraća. To je spor i težak proces, ali baš zbog toga je bez dileme ispravan. Ako želite da radite kriminal, oko vas se preko noći skupi čitava vojska upitnih ljudi spremna za to, a ako hoćete da se borite protiv kriminala i korupcije, uglavnom bježe od vas i jako je teško okupiti ekipu pravih boraca. No, ima ih polako sve više.
Postoje navodi da za razvoj političke karijere dugujete Sebiji Izetbegović. Da li je to tačno i koliki je uopće njen utjecaj u SDA?
Postoje navodi da je prije desetak godina napravljen media plan i da se aktivno provodi sa ciljem slanja SDA u političku historiju, kao kriminalnom organizacijom s Bakirom Izetbegovićem na čelu. Da li je tačno i koliki je utjecaj obavještajnih službi susjednih zemalja, kao i nekih stranih diplomata u tome?
Nekada je provokativno kontra pitanje najbolji odgovor na provokativno pitanje. Neka čitaoci razmisle malo i o vašem pitanju i o mom odgovoru pitanjem.
Šta bi u Sarajevu bilo drugačije da ste ostali ministar?
Naravno ništa, ali da je ostala kompletna vlada, u mojoj oblasti svašta. Jedno ministarstvo i jedan ministar ne mogu ništa bitno promijeniti ako kompletna vlada i premijer ne valjaju.
Da li je Sarajevo nepovratno urbanistički uništen grad?
Ako nam se dese Forto (premijer Kantona Sarajevo i predsjednik NS-a) i Konaković (kantonalni zastupnik i predsjednik NiP-a) još jedan mandat bit će. Ovako imamo još šanse za popravak, samo što je poslije njih to mnogo težak i mukotrpan posao.
Da li kao arhitekta osjećate odgovornost za urbanističko stanje?
Naravno da osjećam, ali ne zbog moje arhitekture, jer mislim da sam pri svakom projektu davao maksimum da popravim arhitekturom loš urbanizam koji nam je nametnut lošim politikama i kadrovima u proteklom periodu, i to od strane sve i jedne stranke koja je vladala u Kantonu Sarajevo, a vladali su svi, počev od SDA i SDP-a, pa do kadrova SBB-a, SBiH-a i sada NiP-a i NS-a, kao i pojedini nezavisni kadrovi.
Osjećam odgovornost, jer u nekim situacijama nisam bio u prilici da odbijem projektovanje nekih očiglednih urbanističkih grešaka, kao što je na Bjelašnici, ali živjeti i raditi u privatnom sektoru, uz ambijent kakav su stvorile političke partije, nekada ti ne dozvoljava taj luksuz odbijanja poslova, iako sam mnogo takvih poslova odbio.
Jednostavno su stvorili situaciju da se kao privatnik iz realnog sektora ne možete boriti protiv toga, jer ćete propasti. Možda je to i glavni razlog zašto sam ušao u politiku. Moramo promijeniti taj nakaradni sistem, a to je jedino moguće kroz sistem.
Šta građani trebaju znati o historijskom urbanom krajoliku? Šta to znači za njih?
Ono što građani treba da znaju jeste da to mnogo znači za njihovo zdravlje i njihov kvalitet života uopće. Sve ostalo – o načinu provođenja, mjerama zaštite i druge detalje treba da znaju stručni ljudi koji se time bave i da ne dozvole lokalnim sitnim lično-interesnim politikama da se to ne provodi, jer to je zadnja linija odbrane svega što je ostalo, a što vrijedi u gradu i što grad čini gradom.
Šta znate o urbanističkom planu Kantona Sarajevo, koji je u izradi?
Znam dosta i nadam se da ga neće ova struktura kantonalne vlasti stići usvojiti prije izbora, jer je to nastavak destrukcije grada bez ijedne vizije razvoja kantona, koja nam je potrebna više nego ikada u njegovoj historiji.
Hoćemo li se zaista gušiti u zagađenom zraku ako ne primijenimo studiju o ventilacionim koridorima?
Mi se već godinama gušimo, a ako ne primijenimo tu studiju i još mnoge druge stručne stvari iz urbanizma i građenja, mi ćemo se u narednom periodu ugušiti i otrovati zagađenim zrakom i zagađenom vodom.
Šta će vam biti prioriteti ako budete ponovo ministar ili zastupnik?
Prioritet će biti da se naša djeca ne uguše i ne otruju od zagađenja koje nam dolazi ako iz korijena ne promijenimo pristup svemu, počev od politike. Nama ne smiju više upravljati bogati moćnici nastali jučer greškama naših kupljenih funkcionera i političara.
Da bi opstali, moramo upravljati njima i njihove interese staviti iza naših sveopštih i uskladiti ih na zajedničko zadovoljstvo. Ne treba investitore tjerati, nego ih treba privući, ali ne kao do sada da ih privlačimo sistemom koji funkcioniše na mitu i korupciji, nego sistemom koji tačno zna šta našem društvu treba i nedostaje te da to dosljedno provodi.
To će možda otjerati neke investitore, ali će zasigurno dovesti nove. Oni koji posluju na mitu i korupciji će pobjeći, a pojavit će se oni koji posluju samo u uređenim sistemima. U svakom slučaju, ne gubimo ništa, a dobijamo mnogo. Za to se treba boriti, ne zbog nas, nego zbog naše djece i generacija koje dolaze. Oni koji se budu borili za boljitak sve naše djece, a ne samo svoje, u meni imaju suborca, bez obzira iz koje političke partije da dolaze.
Klix.ba