Ukoliko ode u savez sa SDA, Čović će definitivno sahraniti Hrvate u BiH!

Čelnik Naroda i pravde, robusni Elmedin Konaković ponovno je potvrdio kako je spreman preuzeti novu Vladu FBiH.

Svoje ambicije ne krije niti lider Stranke za BiH Semir Efendić, ali i žilavi “crnolistaš”, kako odnedavno u sarajevskim krugovima sarkastično etiketiraju aktualnog premijera Fadila Novalića, kojeg su Amerikanci stavili na svoju crnu listu.

Sarajevska Trojka, a često se naglašava i ‘jedanaestorka’, jer je toliko stranaka podržalo u kampanji novoizabranog bošnjačkog člana državnog Predsjedništva Denisa Bećirovića, energičnog je stajališta da će formirati vlast u nekoliko županija, te na razini Federacije i države i to isključivo bez SDA.

S HDZ-om BiH su prinuđeni krojiti vlast zbog Čovićeve dominacije u Klubu Hrvata federalnog doma naroda dok će se na razini države još malo pričekati da se dozna konačni omjer snaga između Dodikovog SNSD-a i oporbenih stranaka SDS-a i PDP-a.

I SDA u igri

Elmedin Konaković se ponaša dosta čudno pa i nerazumljivo. Možda čak i nekorektno prema svojim savezničkim strankama, jer solistički, ne da istura, nego i nekako ultimativno nameće svoju kandidaturu za federalnog premijera, osim ako to nije već neki unutarnji dogovor unutar ‘jedanaestorke’, što nigdje nije niti spomenuto na javnom mjestu.

Nejasno je kojim adutima zapravo maše šef NiP-a, tim prije što je njegova stranka na razini Federacije polučila tek solidan rezultat, daleko ispod očekivanja i duplo lošije od primjerice SDP-a.

Ali, bez obzira na Konakovićeve ambicije, još smo dosta daleko od odgovora na pitanje tko će zapravo od sarajevskih stranaka i grupacija tvoriti novu federalnu vlast u paketu s HDZ-om BiH. Jer, u igri je i dalje SDA Bakira Izetbegovića.

Sve ozbiljne analize upućuju na konstataciju da će Visoki predstavnik Christian Schmidt svojim naputkom o popuni Doma naroda u FBiH, većina u Klubu Bošnjaka u tome Domu, a onda napokon i Dragan Čović imenovati sarajevsku reprezentaciju za pregovore i formiranje nove vlasti u većem entitetu.

Veze Čovića i Izetbegovića

Ako je suditi po višedesetljetnoj praksi i iskustvu Dragan Čović i njegov HDZ BiH su daleko naklonjeniji Bakiru Izetbegoviću i SDA, bez obzira na česte vrlo burne turbulencije u međusobnim odnosima.

U ključnim razdobljima i HDZ i SDA su nalazili formule za održavanje makar i labilnih veza, a oko financija i kadroviranja su uglavnom glatko donosili interesna rješenja.

U principu za stranke okupljene oko HNS-a, tzv.sarajevske građanske stranke su čak i opasnije od SDA zbog zalaganja za ukidanje konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, međutim, ako to bude morao zbog kapaciteta u federalnom Parlamentu Čović se neće kolebati da podrži i stranke koje bi smaknule SDA. Za stožernika je hrvatska nacionalna kvota uvjet za ulazak u vlast.

Na pitanje može li koalicija okupljena oko Denisa Bećirović (11 stranaka) formirati vlast, dužnosnik SDP-a Irfan Čengić je indikativno kazao da može ali ne znači da hoće.

-Prvi korak je da se vide rezultati, drugi je implementacija odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i popunjavanje Domova naroda i tko ima 11 u nacionalnim klubovima i onda tek možemo razgovarati tko može biti vlast, kazao je Čengić.

Podsjetio je da postoji nekoliko blokova osim 11-orke, i to blok SBiH-DF, blok oko SDA i blok HDZ-a.

-Najlogičnije bi bilo da grupacije oko Komšića i Bećirovića otvore razgovore. Imaju većinu u Zastupničkom domu. Moramo sačekati implementaciju rezultata, a po novom zakonu to bi se moralo završiti do 2. prosinca, naglasio je Čengić.

Mašinerija se pokrenula

Trojka na sva zvona najavljuje partnerstvo s HDZ-om BiH i izbacivanje SDA i DF-a iz federalne vlasti, međutim SDA lukavo šuti i ispod radara stvara preduvjete za dominaciju u Klubu Bošnjaka što bi je, uz podršku HDZ-a BiH, moglo ostaviti na vladajućem tronu.

Kako upozorava jedan sarajevski analitičar, očigledno poučen nekim ranijim iskustvima, ne smije se smetnuti s uma da bošnjačku politiku u Sarajevu kroji još nekoliko vrlo moćnih bivših političara, poput Harisa Silajdžića i Zlatka Lagumdžije, koji imaju svoje manje stranačke ekspoziture, i tajkuna, poput Muje Selimovića, Bakira Alispahića i Safeta Oručevića, a koji imaju svoje medije.

Svi su oni podržavali koaliciju SDA i DF, odnosno Željka Komšića i Bakira Izetbegovića. Pošto bi izbacivanjem SDA i DF-a vjerojatno morao iz vlasti, na čemu kategorički Konaković inzistira, svi oni kojima bi bili ugroženi poslovni (tajni) dilovi koje imaju s režimom, pokrenuli su propagandnu mašineriju da to osujete.

Poraženi bošnjački poglavica Bakir Izetbegović uporno naglašava kako je SDA i dalje najjača stranka u FBiH i druga u državi iza SNSD-a. To mu doista daje za parvo da se nada i da radi na projektu održavanja na vlasti i on to već čini svim dostupnim sredstvima i metodama.

I na koncu je vrlo bitno ukazati na jednu prevažnu činenicu, Bakira Izetbegovića i SDA zemlje Zapada, poglavito Amerika i Britanija više ne žele u vlasti. On je davno izgrao njihovo povjerenje, radikalizirao je Bošnjake i poveo ih slijepom ulicom prema Turskoj i Rusiji. A to se ne smije zanemariti.

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) u srijedu je ažuriralo podatke za Parlament FBiH nakon 98,40 posto prebrojanih glasova. Stranka s najviše osvojenih glasova je SDA, a slijede SDP BiH, koji je pretekao HDZ BiH, DF-GS, stranku Narod i Pravda, NES i Stranku za BiH. Temeljem 98,40 posto prebrojanih glasova, ustvrđeno je da je SDA osvojila njih 226.815 ili 24,39 posto. Najveću promjenu predstavlja SDP BiH, koji je po broju glasova pretekao HDZ BiH.

SDP BiH je, na ovom postotku prebrojanih glasova, druga stranka po snazi u FBiH i ima 125.744 glasova ili 13,52 posto. Koalicija okupljena oko HDZ-a BiH je osvojila 125.548 glasova ili 13,50 posto. Lista Željko Komšić- Za građansku državu (DF-GS) je dobila 101.200 glasova ili 10, 88 posto, a  koalicija Narod i pravde i Stranke penzionera/umirovljenika dobila je 64.457 glasova ili 6,95 posto.

Izborni prag od tri posto na razini FBiH prešle su i Naša stranka sa osvojenih 48.463 glasova ili 5,21 posto, NES koji je dobio povjerenje 40.616 glasača ili 4,37 posto i Stranka za BiH, s osvojenih 35.235 glasova ili 3,79 posto. Zastupnike u Parlamentu Federacije BiH imati će i stranke koje nisu prešle izborni prag ali su osvojile izravne mandate u pojedinim izbornim jedinicama. Na taj način će parlamentarne stranke biti i HDZ 1990, HRS, HNP, BHI-KF, PDA.

Dnevni.ba

MEDIJSKI PARTNERI PORTALA INSAJDER.MEDIA

NAŠ IZBOR