Smrt kraljice Elizabete II., Vladin paket pomoći težak 21 milijardu kuna, Erdoğanovo ‘ne‘ Milanovićevom konceptu za BiH

Kraljica Ujedinjene Kraljevine Elizabeta II. umrla je u 97. godini, nakon što je postala najdugovječniji britanski monarh. Na tronu je provela više od 70 godina. Prije nekoliko dana dala je svoj posljednji mandat za sastavljanje Vlade, a nova premijerka Lizz Truss bila je njena već 15. šefica britanske Vlade. Prvi je bio Winston Churchill u svom drugom, poslijeratnom, mandatu. Britanci se pripremaju za sprovod stoljeća koji je pomno isplaniran davno prije njene smrti.

Turski predsjednik Erdogan tijekom posjeta Zagrebu ponovio je svoj raniji stav da se o izbornoj reformi u BiH moraju dogovoriti čelnici Bošnjaka, Srba i Hrvata. Suprotno je to stavu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji smatra da bi izmjene trebao nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice. Milanović je nakon sastanka s Erdoganom izjavio kako vjeruje u njegove dobre namjere, ali da postoji nedovoljno poznavanje uzajamnih stavova, te da je potrebno više razgovarati.

Nakon pljačke Ine, teške više od milijardu kuna, predsjednik Uprave Sandor Fasimon u srijedu je ponudio ostavku. U priopćenju iz Ine navodi se kako Fasimon ostavku podnosi jer kao čelnik tvrtke osjeća odgovornost i moralnu obavezu, te da će dužnost nastaviti obnašati do imenovanja njegova nasljednika. Iako su iz Vlade u više navrata poručili kako očekuju odlazak svih članova Uprave, troje hrvatskih članova još nije ponudilo ostavke. U kuloarima se spekulira da hrvatski članovi sami ne podnose ostavke zbog velikih otpremnina na koje u tom slučaju ne bi imali pravo.

Vladin paket mjera pomoći građanima i poduzetnicima težak je 21 milijardu kuna i obuhvatio je sve društvene skupine – od kućanstava, preko poduzetnika, pa do socijalno ugroženih i javnih ustanova. Ipak, treba reći da su u njemu i neke mjere koje se izravno financiraju iz EU, da se neke već provode, pa zapravo iznos koji izravno ide iz državnog proračuna nije veći od 2,5 milijarde kuna. Najveći trošak od gotovo šest milijardi kuna na svojim će leđima iznijeti HEP. Od 1. listopada ograničava se cijena struje za kućanstva s polugodišnjom potrošnjom do 2500 kilovat sati, a struja će značajno pojeftiniti poduzetnicima i javnim ustanovama. Vlada se odlučila i na drastičan potez pa je tako na tri mjeseca zamrznula cijene devet osnovnih namirnica, poput mlijeka, brašna, ulja, svinjskog mesa i šećera.

“Ako se nametnu ograničenja cijena na ruski izvoz nafte i plina, Zapad će biti zamrznut poput vučjeg repa u ruskoj bajci”, zaprijetio je Vladimir Putin. Ustvrdio je da neće isporučivati ništa što je u suprotnosti s ruskim interesima: “Nećemo isporučivati plin, naftu, ugljen, lož ulje. Nećemo isporučivati ništa”. Do Putinovog vučjeg ispada došlo je nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovno pozvala na ograničenje cijene ruskog plina, a skupina G7 da se ograniče cijene izvoza ruske nafte. Obje su mjere usmjerene na potkopavanje financijske sposobnosti Kremlja da financira rat u Ukrajini.

Nakon što je kancelar Olaf Scholz za gospodarske teškoće s kojima se Njemačka suočava okrivio Vladimira Putina jer, kaže, Rusija više nije pouzdan dobavljač energenata, potpredsjednik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, uz malu uvredu, podsjetio je Scholza da je Njemačka ta koja je Rusiji uvela sankcije: “Njemačka se ponaša kao neprijatelj Rusije. A ovaj se starkelja čudi što Nijemci imaju nekih sitnih problema s plinom”.

Jutarnji.hr

MEDIJSKI PARTNERI PORTALA INSAJDER.MEDIA

NAŠ IZBOR