Pred Europom je vrlo teška zima, zbog neizvjesnosti oko opskrbe energentima čije cijene obaraju rekorde. Traže se načini uštede energije, s obzirom na to da su se članice Europske unije obvezale ove zime smanjiti potrošnju za 15 posto u odnosu na petogodišnji prosjek.
Istovremeno, prije otprilike tjedan dana stigla je vijest da Rusija u svojim postrojenjima na granici s Finskom spaljuje velike količine plina, za koji stručnjaci pretpostavljaju da bi bio namijenjen Njemačkoj. Prema procjenama, radi se o dnevnoj količini plina u vrijednosti od 10 milijuna dolara.
Prestigli Rusiju i postali najveći dobavljač plina za Europu
Odnosi s Rusijom, po svemu sudeći, neće se normalizirati u dogledno vrijeme, a i inače, Europa namjerava smanjiti ovisnost o ruskom plinu, pa se traže dobavljači koji bi ga mogli nadomjestiti. Rješenje je, naravno, Norveška, koja je i do sada bila drugi najveći dobavljač plina za Europu. U posljednje vrijeme prestigla je Rusiju i zauzela prvo mjesto, kao najveći dobavljač.
Norveška će ove godine, prema procjenama, proizvesti 122 milijarde kubičnih metara plina, što je povećanje od osam posto u odnosu na godinu ranije, što će time nadmašiti rekord iz 2017. godine.
U intervjuu za Reuters, Terje Aasland, norveški ministar energetike rekao je da namjeravaju održati visoku razinu proizvodnje sve do 2030. godine, na što je utjecao i dogovor s EU o jačanju suradnje na području energetike koji je postignut u lipnju ove godine.
Izvoze fosilna goriva, a struju proizvode u hidrocentralama
Povećana proizvodnja zahtijeva i dodatna velika ulaganja u proizvodnu infrastrukturu, tako da Norveška, kao i bilo koji drugi dobavljač želi imati osiguranu potražnju za plinom, kako bi se ulaganja isplatila.
Proizvodnja nafte i plina u Sjevernom moru krenula je početkom 70-ih godina prošlog stoljeća te se Norveška prometnula u jednog od najpouzdanijih dobavljača na globalnoj razini. Usprkos tome što je po rezervama plina tek na 20 mjestu u svijetu, po proizvodnji je na 11 mjestu. Zanimljivo je i da izvoze gotovo cijelu proizvodnju jer se kod kuće oslanjaju na proizvodnju električne energije iz hidrocentrala koja zadovoljava preko 90 posto potreba lokalnog tržišta.
Četvrti najveći izvoznik plina
Zbog toga, Norveška se pozicionirala kao četvrti najveći izvoznik plina – iza Rusije, SAD-a i Katara. Za razliku od nekih drugih izvoznika, norveški izvoz plina nije ugrožen rastom potražnje na lokalnom tržištu, što je čini vrlo pouzdanim dobavljačem.
Norveška nije članica Europske unije, ali je dio Europskog gospodarskog prostora, a postoji i bliska suradnja na sigurnosnim pitanjima. S obzirom na to jasno je da se Norveška nameće kao najpogodniji dobavljač energenata, koji bi mogao pomoći smanjiti ovisnost o ruskim izvorima.
Europa neće dobiti popust na cijenu plina
S druge strane, i Europa je strateško tržište za Norvešku, s obzirom na to da na njega izvozi gotovo sav plin te oko 70 posto nafte. Plin se uglavnom izvozi u zemlje zapadne Europe i to putem pet plinovoda koji imaju kapacitet od oko 130 milijardi kubičnih metara godišnje.
Ostaje, naravno, pitanje cijene plina koja se na europskom tržištu utrostručila ove godine i nekoliko puta obarala rekorde. Norveška ne namjerava prodavati plin ispod trenutne tržišne cijene, što je potvrdio i njihov ministar energetike koji je rekao da tržište funkcionira na jednostavan način – kada je nestašica cijene rastu, ali da to potiče rast proizvodnje i osigurava da plin stigne gdje je najpotrebnije.
Telegram.hr