Ogromni troškovi su i za korištenje automobila, pa je tako ukupan trošak servisiranja jednog Audija kupljenog 2012. godine, do danas premašio iznos od 100.000 KM, piše Fokus.ba.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, za razliku od svog naziva koje podrazumijeva brigu o osjetljivim kategorijama stanovništva i o našim pravima, još jednom je dokazalo da brine samo o sebi i o tome kako potrošiti što više budžetskih, naših para i kako se što bahatije ponašati.
Pokazao je to i revizorski izvještaj za prošlu godinu, čiji sadržaj bi komotno mogao poslužiti za sastavljanje krivične prijave ili optužnice protiv odgovornih u ovoj instituciji u najmanju ruku za nesavjesno ponašanje u službi. Nažalost, vjerovatno kao i dosadašnji brojni izvještaji revizora, tako će i ovaj ostati tek “mrtvo slovo na papiru”.
A, da ne bi trebalo biti tako svjedoče skandalozni navodi, o tome šta se radilo prošle godine u ovom ministarstvu.
PRVO POPRAVKA, PA PREDRAČUN
Počet ćemo s onima o korištenju automobila u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice gdje su revizori konstatirali da su ukupni izdaci za upotrebu službenih vozila u 2021. godini iznosili 121.799 KM i veći su za 35.871 KM u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, slično kao i u drugim državnim institucijama i u ovoj se službeni automobili koriste bez ispravno popunjenih službenih naloga i uz sumnju da se oni koriste i u privatne svrhe.
Utvrđeno je da službena vozila nisu korištena samo u poslovne svrhe
– Utvrdili smo da se ne popunjava kolona pređeni put u svim slučajevima za dnevno korištenje vozila, pojedina službena vozila se koriste neradnim danima (vikendom), evidentirane su loko vožnje preko 100 km, ne navode se informacije o nastanku štetnih događaja (sudar/oštećenje) na vozilima, postoji manji broj slučajeva plaćanja putarina za vozilo putem TAG28 uređaja, a da u nalogu nije evidentirano korištenje tog vozila na navedeni datum, kao i slučajevi da je u putnom nalogu navedena loko vožnja, a korišten je TAG uređaj za plaćanje putarine, naveli su revizori.
Utvrđeno je da i ukoliko se neko vozilo pokvari da se u većini slučajeva ne osigurava predračun radova od izabranog dobavljača, niti se provjerava tržišna cijena rezervnih dijelova, kako je to predviđeno okvirnim sporazumom, a zahtjevi za servis u pojedinim slučajevima prave se nakon obavljene popravke vozila, znači retroaktivno.
Posebno je šokantan podatak da je na servisiranje jednog automobile kupljenog 2012. godine, do danas potrošeno više od 100.000 KM!
Trošak servisiranja Audija kupljenog 2012.do danas koštao više od 100.000 KM
Na osnovu podataka iz internog pregleda i testiranih faktura, utvrdili smo da je za jedno vozilo (Audi A6, nabavljano u 2012. godini) ukupan trošak servisiranja u 2021. godini iznosio 24.883 KM (od toga je 5.445 KM naplaćeno od osiguravajuće kuće), a da je ukupan trošak servisiranja predmetnog vozila u periodu od 2013-2021. godine iznosio 101.636 KM-naveli su revizori podatak koji očigledno nikoga ne zabrinjava.
Da žele raditi svoj posao nadležni organi mogli bi se pozabaviti i načinom na koji se troši novac predviđen za čašćavanje gostiju Ministarstava, odnosno novac namijenjen za reprezentaciju.
U ove svrhe u prošloj godini potrošeno je 60.097 KM i taj iznos veći je za 10.470 KM u odnosu na prethodnu godinu. Većina od tog novca potrošena je u restoranima i drugim objektima van zgrade institucija BiH, a najviše je potrošio ministar Miloš Lučić i to 33.803 KM.
Trošenje na iće I piće je posebna priča
Revizori se uvidom u račune nisu mogli uvjeriti da su neki od nastalih troškova doista troškovi reprezentacije, a šokantni su pronađeni podaci o tome na način kako su se u kratkom vremenskom period “štancali” računi u nekim ugostiteljskim objektima , pa tako je u jednom danu za nekoliko sati u jednom ugostiteljskom objektu izdato čak 68 računa!
– Naime, na pojedinim računima ugostiteljskih objekata fakturisana je u najvećem dijelu konzumacija pića van uobičajenih okvira poslovnih protokola ili je bilo slučajeva da ugostiteljski objekat izda veliki broj fiskalnih računa u dužem vremenskom periodu u toku jednog dana (npr. 68 fiskalnih računa za ukupan iznos od 586 KM u vremenskom periodu od sedam sati ili 52 fiskalna računa za ukupan iznos od 709 KM u vremenskom periodu od osam sati), naveli su revizori.
VOZAČI IMAJU NAJVIŠE PREKOVREMENIH SATI
Bilo bi zanimljivo kada bi nadležni zatražili spisak gostiju i delegacija koje su posjetile Minsiatrstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i šta su to i u koje doba dana ili noći konzumirali po ugostiteljskim objektima u Sarajevu.
Interesantno je i da su revizori utvrdili da je za prekovremeni rad u ovom ministarstvu i to za 1.360 sati naplaćeno dodatnih 9.168 KM.
Faksimil dijela revizorskog izvještaja: Vozači ministra i njegovog zamjenika imaju najviše prekovremenih sati
Ukoliko ste mislili da su u ovom ministarstvu radili prekovremeno za našu dobrobit, varate se.
Naime, najveći iznosi prekovremenog rada se odnosi na priznate sate vozaču zamjenika ministra Dževadu Mahmutoviću (SDA) i to 696 sata i vozaču ministra Lučića 653 sata. Gdje su vozači vozili Lučića i Mahmutovića, pa su nakupili toliko prekovremenih sati, nije poznato.
– Revizorskim postupcima smo utvrdili da su vozači prema internim evidencijama angažovani i preko 10 sati sedmično (npr. 13, 18, 20 sati). Kao obrazloženje nam je navedena potreba zaposlenih za njihovim svakodnevnim angažmanom- piše u revizorskom izvještaju.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je inače više poznato po skandalima vezanima za ovu instituciju nego po nekim konkretnim rezultatima koje su postigli u svom radu.
Ministar Miloš Lučić je već svojim dolaskom na tu poziciju izazvao pažnju s time da je studirao 12 godina, što nije bila smetnja da postane ministar. Bio je kadar DNS-a, a kada je ta stranka izašla iz koalicije s SNSD-om, pokrenuta je njegova smjena koja je i izglasana u Predstavničkom domu PSBiH, ali ne i u Domu naroda, a nezvanično se govorilo da je on u međuvremenu prešao u SNSD, pa je ipak ostao ministar. Također, ministar Lučić spominjan je da je učestvovao u fizičkom obračunu početkom ove godine na Zlatiboru, u susjednoj Srbiji, a u aprilu ove godine zbog trgovine drogom uhapšen je Lučićev pratilac, inače pripadnik Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Fokus.ba