Milijuni maraka godišnje se izdvajaju za financiranje javnih visokoobrazovnih ustanova i taj iznos svake godine sve je viši. Međutim, dok se iz proračuna sa svih razina izdvajaju novci za financiranje javnih sveučilišta/univerziteta, u BiH svake godine rapidno opada broj upisanih studenata.
Kome će služiti studentski kampusi, novi fakulteti, stručni kabineti te znači li izdvojeni, proračunski novac i bolju kvalitetu obrazovanja, manje školarine za studente i ostale dadžbine prema javnim visokoškolskim ustanovama, kako se troši proračunski novac, transparentno i namjenski ili ne – pitanje je sveobuhvatne i stručne analize.
No, činjenica je da svjedočimo vrlo čudnom „trendu“ – trošimo više novca na daleko manje studenata dok se, istodobno, studenti vrlo malo ili nikako oslobađaju troškova studiranja. To uostalom pokazuju i brojke, a na to upozoravanju i ekonomski analitičari.
Za 10 godina možemo očekivati zatvaranje pojedinih sveučilišta
Faruk Hadžić, doktor ekonomskih znanosti i predavač na Univerzitetu Sarajevo Schoolof Science and Techology (SSST) i makroekonomski analitičar, nedavno je na svom društvenom profilu upozorio na opasan demografski trend – drastično smanjenje broja upisanih studenata. Po njemu, već za desetak godina može se očekivati zatvaranje pojedinih sveučilišta.
-Visoko obrazovanje u BiH ima dva velika problema. Na jednoj strani su sveučilišta u državnom vlasništvu, koji se u proteklom periodu nisu prilagodili društveno-ekonomskim kretanjima, što je dijelom odgovornost politike koja upravlja tim procesima, dok sa druge strane postoji problem sveučilišta u privatnom vlasništvu, gdje se smatra da je moguće na lakši i jednostavniji način, bez muke, doći do tražene i neophodne diplome.O stvarnim problemima našeg društva i države sve manje i manje se priča u javnosti, što je dobra prilika da podsjetimo da bez ljudi i građana neće biti ni naše države. Naravno, u pitanje je demografsko nestajanje, napisao je ovaj ekonomski stručnjak.
On se pri tom osvrće na aktualno vrijeme upisa na fakultete.
-Može se pročitati kukanje kako je sve manje i manje upisanih studenata i kako na nekim odsjecima uopće nema prijava. Ovakav razvoj događaja ne treba da čuti obzirom da je od akademske 2010/11, kada je broj upisanih studenata iznosio 115.538, smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22 ili za 40.972, što je smanjenje od 35,5% za samo 12 godina. Segment visokog obrazovanja treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu. Demografska kretanja su takva, da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih sveučilišta, ocjenjuje Hadžić.
Bh logika: Studenata manje – novca više
Pri tom navodi kako je došlo novo vrijeme te da su neka znanja i metode prenošenja znanja zastarjela, ali i da se nameće potreba privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada.
Na ovaj, ali i još jedan aspekt, podsjetimo, Dnevni list je ukazivao i prije nekoliko mjeseci, izvješćujući sa Znanstvenog okruglog stola ‘Budućnost visokog obrazovanja u BiH’ gdje su se iznijeli i ostali dramatični podatci.
Naime, tada su izneseni vrlo zabrinjavajući podatci – dok rapidno opada broj studenata, povećavaju se novčana izdvajanja iz proračuna za visoko obrazovanje: u odnosu na 2016. godinu, kad su izdaci za visoko obrazovanje iznosili oko 294 milijuna KM, u 2019. godini taj iznos porastao je na oko 334 milijuna KM, dakle za oko 40 milijuna ili 13,6% više novaca, dok se,istodobno, nastavlja s grubom diskriminacijom studenata koji studiraju na privatnim visokim učilištima, kao i samih učilišta.
I Sveučilište u Mostaru – za sedam godina prepolovio se broj novoupisanih studenata…
Sveučilište u Mostaru (SUM), kao jedina visokoobrazovna ustanova gdje se nastava izvodi na hrvatskom jeziku također, iz godine u godinu, bilježi sve manji broj studenata.
Za razliku od zlatnih vremena od 2000. do 2013. godine kada se na ovo sveučilište upisivalo i više od 5.000 studenata, taj broj danas je više nego prepolovljen. Naime, statistike pokazuju kako je, primjerice, u akademskoj 2014./15 godine na prve godine fakulteta SUM-a upisano 4.018 studenata da bi već sljedeće akademske godine taj broj bio 3.594 studenata.
Sljedeće, 2016/17 godine došlo je do povećanja broja novih studenata te se upisalo 3.947, da bi 2019/20 akademske godine to iznosilo dramatičnih 1.985 studenata, a akademske 2020/21 s blagim porastom od 2.023 upisana studenata u prve godine nekog od fakulteta.
Brojke pokazuju dramatičnu činjenicu – za samo sedam godina broj upisanih studenata se prepolovio, a danas tu studira, prema podatcima SUM-a, 12 tisuća studenata.
Međutim, dok sve javne visokoškolske ustanove bilježe pad novoupisanih studenata, dotacije iz proračuna svake godine su sve više, pa tako i prema SUM-u.
…ali i pristižu milijuni
Sveučilište u Mostaru, u to nema dvojbe, imalo je brojne znanstvene i stručne projekte, a i širilo se izgradnjom studentskog kampusa i novim prostorijama u nekadašnjoj vojarni u prigradskom mjestu Rodoč. Neki od ‘projekata’ zalaze u domenu čiste ekonomije, poput prodaje po tržišnoj cijeni jednog kata objekta u Rodoču, a koji je SUM-u dala na raspolaganje Vlada FBiH za potrebe rada Sveučilišta.
Istodobno, i SUM-u, kao i drugim javnim visokoškolskim ustanovama iz proračuna pristiže značajan novac.
Vlada FBiH je krajem svibnja ove godine za provedbu Bolonjskog procesa odobrila transfer od 200.000 KM, i to za podršku javnim visokoškolskim ustanovama za projekte povezivanja s potrebama tržišta rada za studijske programe prvog i drugog ciklusa studija, te za projekte osiguranja kvaliteta studijskih programa na ovim ciklusima studija. Korisnici ovog transfera su Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Zenici, Univerzitet u Bihaću i Univerzitet Džemal Bijedić u Mostaru.
Također, Vlada HNŽ-a u siječnju ove godineiz proračuna za 2021./2022. godinu s dodatnih 163.000 potpomogla je i rad oba sveučilišta u Mostara i to, kako je tada navedeno, s ciljem profesionalnoga nadograđivanja mladih znanstvenika i asistenata.
Ista županijska vlada je u kolovozu ove godine donijela odluku o odobravanju novčanih sredstava u iznosu od 600.000 KM za financiranje rada Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru.
Ali daleko najveći donator sredstava, konkretno kada je riječ o mostarskom sveučilištu je Hrvatska. Primjerice, Vlada Hrvatske je u ožujku ove godine donijela odluku o 9,5 milijuna kuna potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan domovine, što uključuje podršku Sveučilištu u Mostaru i Hrvatskom kazalištu u Pečuhu te izgradnju Hrvatske kuće u Subotici. Sveučilištu u Mostaru pripalo je 4 milijuna kuna, nešto više od milijun KM.
Za podsjetiti je da je samo četiri mjeseca prije, hrvatska vlada iz proračuna isplatila 6 milijuna kuna za Program potpore Sveučilištu i HNK u Mostaru. No, to su samo neki od kapitalnih izdvajanja.
-Studenti su uvijek smisao našeg postojanja. Oni su na prvom mjestu, stoji, između ostaloga, u pozdravnom obraćanju rektora Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Zorana Tomića.
Na žalost, studenata je sve manje i njihovi troškovi rastu ili ostaju isti, dok novca pristiže sve više. Ujedno, to je i ključno pitanje.
U BiH studira manje od 83 tisuće studenata
Podatci pokazuju da u BiH danas studira nešto manje od 83.000 studenata, oko 72% na javnim i 27% na privatnim visokoobrazovnim ustanovama. Ukupan broj studenata u BiH se u posljednjih desetak godina smanjio za 28,4% (od oko 115.000 studenata u 2010/11. akademskoj godini, broj studenata je spao na 82.744 u 2020/21. akademskoj godini). Ovaj broj predstavlja ukupni broj svih studenata, uključujući i one koji ponavljaju godinu, apsolvente i sve koji ostvaruju studentska prava.
Usporedbe radi, u susjednoj Hrvatskoj broj studenata je u posljednjih 10 godina porastao s oko 148.000 u 2010/11. godini na više od 155.000 u akademskoj godini 2020/21., a u Srbiji s 228.000 u 2010/11. akademskoj godini broj studenata je porastao na oko 242.000. Drugim riječima,
u posljednjih 10 godina, u Hrvatskoj porast studenata za 4,7%, u Srbiji porast za 6,1%, a u BiH pad za čitavih 28,4%. Pad broja studenata najznačajniji je u posljednje četiri statistički promatrane godine, od 2017/18. do 2020/21. – pad od čak 17,4% u samo četiri akademske godine. U BiH prvu godinu studija (brucoši) u 2020/21. godini upisalo je 19.280 studenta, dok je 2017/18. ak. godine taj broj iznosio 24.876 studenata. Dakle, za tri godine, broj novoupisanih studenata se smanjio se za oko 5.600 studenata, odnosno za 22,5%.
Međunarodne statistike za BiH pokazuju da je upis svršenih srednjoškolaca na visoka učilišta naglo opao u posljednjih nekoliko godina – u 2016. godini taj postotak je iznosio 50.78% (više od pola svršenih srednjoškolaca je upisivalo neki od programa na sveučilištima ili visokim školama), a u 2020. godini tek 37.92% (tek nešto više od trećine srednjoškolaca je upisalo studij).
Usporedbe radi, u Hrvatskoj i Srbiji postotak srednjoškolaca koji upisuju fakultete, akademije i visoke škole iznosi oko 68%, a u Sloveniji čak oko 78%. Na svjetskoj razini, u posljednjih deset godina došlo je do značajnog porasta (više od 50%) u odnosu na broj kandidata koji upisuju studije, s 29% svjetskog prosjeka u 2010. na oko 40% u 2020. Naglašeno je kako je u 2020. godini BiH na oko 38% svršenih srednjoškolaca, a prosjek Europske unije je 73%.
Ova nezavidna statistika bilježi se i u vrijeme značajnog “odljeva mozgova” koji je, prema ovom istraživanju, naglo je porastao od 2016. godine, na ljestvici tzv. Human flightandbraindrain index (od 0, što predstavlja nisku razinu „odljeva mozgova“, do 10, što predstavlja visoku) skočio je s 5.2 u 2016. na 6.5 indeksnih bodova u 2021. godini. Usporedbe radi, odljev mozgova u Sloveniji na razini je 3.1 indeksnih bodova.
U isto vrijeme, iz javnih sredstava u BiH, za visoko obrazovanje izdvaja se sve više novca. U odnosu na 2016. godinu, kad su izdaci za visoko obrazovanje iznosili oko 294 milijuna KM, u 2019. godini taj iznos porastao je na oko 334 milijuna KM, dakle za oko 40 milijuna ili 13,6% više novaca, dok broj studenata rapidno opada.
Studenata sve manje
Ekonomski stručnjak Faruk Hadžić pri tom podsjeća na neke od informacija i pisanja medija o upisu studenata u novu akademsku godinu na sveučilišta diljem BiH.
Univerzitet u Sarajevu je u studijskoj 2022/2023. godini raspisao konkurs za prijem 6.136 studenata, a nakon prvog roka na prvi ciklus i integralne studije upisalo se 3.459 budućih studenata.
Od prijavljenih 776 kandidata na svih osam fakulteta UNZE-a, do sada su se upisala 442 studenta. Jednostavno, susrećemo se s ozbiljnim problemom nedostatka djece, odnosno nedostatka studenata.
Nakon prvog upisnog roka, na sveučilištima u Istočnom Sarajevu i Banja Luci ostalo je slobodnih oko 1.700 mjesta. Na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu odobren je upis 1.693 studenta i ostalo je slobodnih 876 mjesta. Slična je situacija i u Banja Luci, gdje je odobren upis 2.500 studenata, a u prvom upisnom roku upisano je njih 1.685.
Univerzitet u Bihaću odredio je kvote za upis u prvu godinu studija na ovoj visokoškolskoj ustanovi, pa je tako planiran upis 610 studenata, što je puno veći broj u odnosu na proteklu godinu, kada je upisano 450. Ukoliko upis na pojedine fakultete i odsjeke bude manji od 70%, morat će se pristupiti alternativnim rješenjima kao što je udruživanje pojedinih srodnih odsjeka.
Još više od 1.000 mjesta je slobodno za studente na Univerzitetu u Tuzli, na kojem je u prvom upisnom roku upisano 1.137 studenata. Očito je da je broj studenata sve manji.
Dnevni.ba