U javnosti je inicijativa za izmjene Zakona o policijskim službenicima u Federaciji BiH predstavljena kao pozitivan iskorak koji bi trebao osigurati dulje zadržavanje policijskih službenika u službi, čak i nakon što steknu uvjete za mirovinu, dok ne dođe nova generacija kadrova. No, konkretne izmjene koje su izašle iz Federalnog ministarstva unutarnjih poslova predstavljaju novu političku spletku koja dodatno pogoršava položaj Hrvata, posebice unutar Federalne uprave policije (FUP). Ovaj potez samo dodatno produbljuje postojeće neravnopravnosti i nacionalne tenzije u institucijama koje bi trebale biti profesionalne i nepristrane, piše Večernji list BiH.
Znakovito je da su upravo jučer održani intervjui s kandidatima za imenovanje Neovisnog policijskog povjerenstva, čak iako izmjene zakona još nisu ni stupile na snagu. Time se jasno daje do znanja da se proces izbora odvija prema unaprijed osmišljenom scenariju gdje Hrvati nemaju ravnopravnu priliku konkurirati za ključne pozicije. Bošnjački političari, koristeći proceduralne manevre, blokiraju mogućnost da Hrvati budu ravnopravno zastupljeni na vodećim pozicijama unutar policijskih struktura.
Hrvat ispada
Predloženim izmjenama zakona diskriminiraju se policijski službenici u činovima od policajca do inspektora, a istodobno se otvara mogućnost proizvoljnih odluka rukovodećih struktura, čime se obesmišljava sadašnji sustav promicanja i napredovanja. Ovakvim načinom ispražnjena radna mjesta koja bi se trebala popunjavati putem transparentnih internih oglasa praktički nestaju, a prilike za napredovanje postaju nedostupne za one koji ispunjavaju uvjete. U ovom trenutku u FUP-u nema ni jednog Hrvata u činu glavnog inspektora policije, dok je veliki broj Hrvata već umirovljen unatoč osnovanim žalbama.
Prema predloženim izmjenama, ravnatelj FUP-a mogao bi zadržati policijskog službenika na poziciji do navršenih 65 godina čak i ako taj službenik već ispunjava uvjete za mirovinu. Ovakav model izravno pogoduje već etabliranim kadrovima, dok se mladim i ambicioznim službenicima, među kojima su Hrvati ionako u manjini, praktički zatvaraju vrata za napredovanje. Ovakav prijedlog ruši reformski koncept policije koji je postavljen prije više od 20 godina u cilju stvaranja profesionalne, depolitizirane i transparentne strukture u kojoj svi imaju jednaku priliku za napredovanje.
Podsjetimo, međunarodna zajednica ranije je inzistirala na tome da se izmjene Zakona o unutarnjim poslovima i policijskim službenicima donesu kako bi se omogućio ostanak ravnatelja policije na dužnosti do isteka mandata, bez obzira na to jesu li se u međuvremenu stekli uvjeti za mirovinu. Tek nakon toga trebao je početi proces izbora Neovisnog povjerenstva za izbor ravnatelja policije. No, unatoč tome, radna tijela oba doma Parlamenta FBiH su održala intervjue s kandidatima za Neovisno povjerenstvo iako zakon još uvijek nije usvojen, što upućuje na očitu političku namjeru da se postupak provede na način koji odgovara određenim interesnim skupinama.
Ono što dodatno zabrinjava je informacija da će kroz većinu u Neovisnom povjerenstvu i Vladi FBiH biti proveden postupak izbora zamjenika ravnatelja FUP-a, koji će, po svemu sudeći, biti Bošnjak, dok će izbor ravnatelja ili biti blokiran ili prolongiran, slično kao u prethodnom mandatu kada Zoran Galić nije izabran, već je FUP-om rukovodio tadašnji zamjenik Ensad Korman.
Bliski vlasti
Ovaj prijedlog izmjena zakona, umjesto da rješava problem nedostatka policijskog kadra, dodatno pogoršava ionako lošu situaciju po pitanju nacionalne zastupljenosti, posebice kada su u pitanju Hrvati. Iako Ustav BiH jasno propisuje omjer nacionalne zastupljenosti, Hrvata je u policijskim strukturama mnogo manje od predviđenog broja. Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, umjesto da ispravi ovu neravnotežu, koristi zakonske izmjene kako bi pogodovalo pojedincima bliskima vlasti, poput zapovjednika Specijalne policije Mustafe Selmanovića i aktualnog ravnatelja FUP-a Vahidina Munjića, koji su upleteni u istrage Tužiteljstva BiH zbog povezanosti s kriminalnim strukturama. Ovakav politički inženjering ne samo da ugrožava ravnotežu i pravičnost u policijskim strukturama već šalje i jasnu poruku da su prava Hrvata u institucijama Federacije BiH sustavno zanemarena.
Zoran Krešić / Vecernji.ba