U šarenoj košulji mađarski premijer Viktor Orban pojavio se na večeri u jednom restoranu na hrvatskom otoku Visu. Prethodno mu se pokvario gumeni čamac, pa su ga lokalni stanovnici prebacili na suho. Prije samo dva mjeseca, Orban je u jednom radijskom intervjuu rekao da je Hrvatska otela more Mađarima. “Oni koji imaju more i luke, mogu donijeti naftu na tankerima. Da nam nisu uzeli more, i mi bismo imali luku”, rekao je Orban, govoreći o sankcijama Rusiji i snabdijevanju energentima kao jednom od razloga zbog kojih Mađarska ne podržava zabranu uvoza ruske nafte u Evropsku uniju.
TUŽBA MOL-A
Koristeći rusku strategiju, Orban je, preko nafte i plina kao glavnog oružja, proširio utjecaj u zemljama zapadnog Balkana. Drugo oružje bila je islamofobija. Sve do pada Janeza Janše, Viktor Orban je bio najutjecajniji evropski lider u slovenačkoj vlasti. U Hrvatskoj je svoj utjecaj širio preko naftne kompanije MOL. U Bosni i Hercegovini je, šireći strah od islama, pridobio proruske lidere – Dragana Čovića i Milorada Dodika. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već dugo ne skriva svoje dobre veze sa mađarskim premijerom. A bivši proruski premijer Sjeverne Makedonije Nikola Gruevski u Mađarskoj je pronašao slobodu, nakon što je prozapadna vlast Zorana Zaeva za njim raspisala potjernicu zbog kriminala. U pet, od ukupno šest bivših republika bivše SFRJ, Mađarska ima veliki ekonomski ili politički utjecaj. Ovaj kratki presjek “ugarizacije” Balkana započet ću sa Slovenijom.
”Imamo sreću da u ova teška vremena Slovenija predsjedava Evropskom unijom, a da njenu Vladu vodi Janez Janša”, kazao je Viktor Orban 9. jula 2021. godine na sastanku Višegradske grupe u Ljubljani. To su, zapravo, bile riječi zahvale za Janšinu podršku Orbanovom zakonu usmjerenom protiv LGBTQ populacije. Kada su iz EPP-a (grupacije narodnjačkih stranaka) namjeravali izbaciti Orbanovu stranku, Janez Janša je stao u njegovu odbranu. Nagrada je, potom, došla kroz direktna finansijska ulaganja Petera Schatza, mađarskog medijskog magnata koji je u Sloveniji osnovao nekoliko medija bliskih Janezu Janši. Istina, nakon posljednjih izbora u Sloveniji Janša više nije premijer, ali utjecaj Viktora Orbana i dalje je vrlo jak u toj državi.
”Hrvatska izgubila arbitražu. MOL-u plaća 236 miliona dolara”, glasili su naslovi u medijima susjedne nam države objavljeni u junu ove godine. Pred trgovačkim sudom u Washingtonu, mađarski MOL je 2013. godine tužio hrvatsku Vladu navodeći da nisu ispoštovane obveze iz Ugovora o plinskom poslovanju iz 2009, kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Hrvatska se branila tvrdeći da je njihovo pravosuđe već osudilo bivšeg premijera Ivu Sanadera zbog štetnih ugovora Ine i MOL-a. Sanader je, dok je još bio premijer, predao Mađarima pravo upravljanja nad nacionalnom naftnom kompanijom Ina. Hrvatska je, potom, procesuirala svog premijera, ali je Mađarska, na kraju, dobila odštetu od Hrvatske. Danas, pak, mađarski premijer Viktor Orban na “otetom Jadranu” večera sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem. A Milanovićev rječnik već dugo je sličan onom Orbanovom.
”Svi putevi proruskih poličara sa Balkana vode do Orbana”, napisao sam u aprilu prošle godine u analizi koju je objavilo i Oslobođenje. Hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića proruskim će političarem nazvati i premijer te države Andrej Plenković. A sam Milanović će, istovremeno, pružati najotvoreniju podršku Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću koji već dugo ne kriju koliko cijene ruske stavove.
Juni je 2019. godine. Milorad Dodik je otputovao u Budimpeštu kako bi dobio podršku Viktora Orbana. Ono što je tražio, dobio je. “U Mađarskoj uživate ozbiljan respekt. Vi ste čovjek koji je spreman da se založi za svoju zajednicu. Kritike protiv Vas su priznanje i ništa drugo. U perspektivi vidim mnogo dodirnih tačaka među nama”, reći će Orban svom gostu iz Banje Luke, obećavajući svaku vrstu ekonomske i političke pomoći. Konkretna “pomoć” je stigla u vidu projekta Solarna elektrana Trebinje 2, koji se realizira pod sumnjivim okolnostima i na čiju su transparentnost upozorili iz opozicije u Republici Srpskoj.
DOKAPITALIZACIJA ENERGOPETROLA
Kada je Milorad Dodik pokrenuo procese koji su značili početak secesije u Bosni i Hercegovini i kada su mu SAD i Velika Britanija nametnule sankcije, Viktor Orban je stao u zaštitu svog “prijatelja”. Na inicijativu Mađarske promijenjen je način odlučivanja o sankcionisanju na Balkanu i lider SNSD-a se spasio sankcija Evropske unije. Orban je, potom, došao na jednu rakiju u Republiku Srpsku, gdje je još jednom odao počast Miloradu Dodiku s kojim dijeli stavove o i bosanskim muslimanima. “Učinit ću sve kako bih najviše evropske zvaničnike ubijedio u to da je ključno pitanje, ma koliko Balkan možda bio dalje od njih nego od Mađarske, da je i s njihovog aspekta ključno pitanje kako da riješimo bezbjednost jedne zemlje u kojoj živi 2 miliona muslimana”, kazao je u decembru prošle godine mađarski premijer govoreći o Bosni i Hercegovini i “muslimanima kao sigurnosnom problemu”.
Da su muslimani “sigurnosni problem”, nekoliko je puta istaknuo i lider HDZ-a BiH Dragan Čović. I on je od 2018. godine u stalnom “političkom kontaktu” sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. “Hrvatima je oteta pozicija člana Predsjedništva BiH”, požalio se Viktoru Orbanu lider HDZ-a BiH Dragan Čović tokom svoje posjete mađarskom premijeru u decembru 2018. godine. Orban je, potom, angažovao svog ministra Petera Szijjarta da lobira u interesu Čovićevog HDZ-a, a Čović je mađarskom ministru u Mostaru obezbijedio govornicu i dovoljno medijskog prostora da se suprotstavi Evropskoj uniji. “Ne treba govoriti o liderima Zapadnog Balkana, nego treba razgovarati s njima. Valja doći ovamo i razumjeti situaciju u Bosni i Hercegovini”, kazao je Szijjatro, optužujući, tako, čelnike EU da nisu posvetili dovoljno pažnje Balkanu.
Viktor Orban je posvetio dovoljno pažnje Balkanu, pa je, tako, na nedavnom predavanju na jednom mađarskom univerzitetu optužio Bošnjake da su “oteli Hrvatima” poziciju člana Predsjedništva BiH. No, da Mađari u BiH ne koriste samo srpske i hrvatske lidere, dokazali su prilikom “dokapitalizacije” Energopetrola. Kada je 2006. godine SDA-ova Vlada Federacije BiH odlučila dokapitalizirati najveću federalnu naftnu kompaniju, preferirali su mađarsko-hrvatski konzorcij MOL-Ina. Te 2006. dokapitalizirano je 67 posto Energopetrola. Šesnaest godina kasnije kapital Federacije BiH se istopio. Uz “nadzor” Vlade FBiH Mađari i Hrvati su svoj udio u Energopetrolu sa 67 posto podigli na 88 posto. Kako je Federacija izgubila 20 posto, trebalo bi tražiti odgovore, prije svega, u pravosudnim institucijama. Za to vrijeme Ina i Energopetrol imaju značajan udio u distribuciji nafte u Bosni i Hercegovini.
U BiH, nažalost, korjenite promjene nisu na vidiku. Pa ćemo, zbog toga, morati čekati da neki naši premijeri pobjegnu u Mađarsku, gdje je, recimo, pobjegao bivši makedonski premijer Nikola Gruevski, gdje je državnim novcem započeo “privatni biznis”. Mađarska, jasno je, postaje jedan od najbitnijih regionalnih političkih igrača. A Orbanovu Mađarsku većina zapadnih analitičara naziva produženom rukom Vladimira Vladimiroviča Putina.
Avdo Avdić / Oslobodjenje.ba