Njemačka vlada je nakon spornih odluka Narodne skupštine RS-a još ranije zaustavila četiri projekta, vrijedna 105 miliona eura, koje je finansirala u tom entitetu. U opštini Berkovići zaustavljena je izgradnja vjetroparka Hrgud, projekat vrijedan 64 miliona eura, a također je uskraćena podrška projektima: Rehabilitacija HE Trebinje, faza IV, Rehabilitacija HE Trebinje, faza III, kao i snabdijevanje otpadne vode Gradiška.
To je, između ostalog, bio povod za nastup člana Predsjedništva BiH iz RS-a Milorada Dodika na posljednjoj sjednici ovog tijela, a podršku mu je pružila i ruska ambasada u BiH, izrazivši nezadovoljstvo učešćem predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića na Krimskoj platformi – sastanak kojeg nazivaju “sumnjivim skupom”.
Iz Ambasade su uputili i poziv partnerima iz BiH “da budu razumni i uravnoteženi, a u suprotnom odgovornost za sve posljedice hipotetičkog pogoršanja bilateralnih odnosa snosit će oni koji se rukovode, ne osnovnim interesima svojih naroda i građana, nego nalozima vanjskih mentora”. No, mnogo gore od isprazne prijetnje Ambasade zvuči Dodikovo obećanje blokade svih projekata u FBiH, koje finansira EU ili neka od njenih članica.
Slobodan Šoja, bivši diplomata i historičar, kaže za Oslobođenje da svaka velika sila uvijek koristi isti rječnik u kojem sebe mora staviti u poziciju sile, a sve ostale u položaj potčinjenog. Ističe da je “naš problem što jedni ne smiju ništa prigovoriti Rusima, pa se ostvrljuju na Zapad, a drugi koji ne smiju ništa prigovoriti Zapadu, s posebnim zadovoljstvom se ostrvljuju na Rusiju”.
“Ne bih se mnogo osvrtao na ove rečenice, ne zato što je uticaj Rusije kod nas sveden na minimum, pa su time prijetnje u startu oslabljene, već što će ove riječi, koje nemaju svoju težinu, biti iskorištene u predizbornoj kampanji”, ističe Šoja.
Na polju vanjske politike, ključno pitanje je, kaže, ko je u bh. Predsjedništvu kompetentna i odgovorna osoba, “jer ona ne postoji i tu je naša tragedija”.
“Svako je loš i katastrofalan na svoj način, samo što smo mi odavno politički poluslijepi, pa vidimo samo jednu stranu. U pitanju Džaferovićevog učešća, pokušajmo zamijeniti riječ Krim s riječju Kosovo, a riječ Ukrajina sa Srbija. Ako bi sutra neko napravio Kosovsku platformu u kojoj bi se dala podrška Srbiji (Ukrajini) da zadrži u svojim granicama Kosovo (Krim) i da na toj platformi govori Dodik, onda bi Komšić i Džaferović bili protiv tog učešća”, navodi.
Šoja se dotakao i Dodikovog odbijanja agremana novom njemačkom ambasadoru, a taj potez komentariše riječima: “Bože, pomozi mu, ne zna šta čini.”
“Odbijanje agremana je znak da je dotjerao vlastito ludilo do krajnosti. To je očigledan dokaz ne samo amaterizma i nepromišljenosti već nervoze i panike jednog očito pogubljenog čovjeka. Veliki broj zemalja imao je mnogo više razloga da odbije Dodikove ambasadore, ali to nije učinjeno. Sad imaju razlog da svako njegovo imenovanje ispitaju iz svih uglova i da daju agreman samo za one ambasadore koji liče na ambasadore”, zaključuje Šoja.
Iz Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost navode da je odbijanjem davanja agremana novom ambasadoru Njemačke, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik dao najčvršće argumente zbog čega BiH treba građanski ustav.
Oslobodjenje.ba