Razlozi smanjenja broja učenika su pad nataliteta, migracije, loša socijalna i ekonomska situacija, pokazuju podaci nadležnih institucija
Bosna i Hercegovina (BiH) ima sve manje upisanih đaka u osnovnim i srednjim školama. Prošle godine ih je bilo čak 93.000 manje nego deset godina ranije, što se može, primjera radi, uporediti sa veličinom Zenice, grada u srednjoj BiH.
Da je situacija alarmantna potvrđuje i učiteljica Narcisa Hotović-Gluhačević koja je prije 21 godinu u okolini Goražda, na istoku BiH imala duplo više učenika nego danas.
U osnovnoj školi u kojoj radi ove godine su upisana dva učenika.
“I kada sam počela raditi prije dvadesetak godina, u nastavi su bila kombinovana odjeljenja, s tim što su ta odjeljenja imala puno veći broj učenika. Ove godine smo, primjera radi, iz petog razred izveli dva učenika. U prvi razred smo upisali dva učenika i to nas čini, koliko se može reći, sretnim i zadovoljnim, jer bolje išta nego ništa”, kaže Hotović-Gluhačević za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Razlozi smanjenja broja učenika su pad nataliteta, migracije, loša socijalna i ekonomska situacija, pokazuju podaci nadležnih institucija.
VRTOGLAVI PAD BROJA UČENIKA
Narcisa Hotović-Gluhačević ističe kako su škole renovinare i opremljene, te da imaju stručan kadar. Mjesto u kojem radi, kaže, nije ni daleko od grada, ali odlazak građana je svakodnevan.
“Vremena su takva da vjerovatno zbog cjelokupne situacije u državi svako misli da treba ići negdje dalje. Iz tog razloga se škole zatvaraju i bojim se da će nam se zatvaranjem škola zatvoriti i selo”, ističe učiteljica iz Goražda, Hotović-Gluhačević.
Za odlazak iz BiH se priprema i Haris Helać. Taksista je po struci, a supruga mu radi u javnom preduzeću. Ima vlastitu kuću. No, to sve nije dovoljno da ostane da živi u Sarajevu.
“Ja ne vidim budućnost za svoju djecu ovdje”, kaže Helać.
Bosnu i Hercegovinu je napustilo, prema istraživanju Unije za održivi povratak i integracije BiH, tokom 2021. godine, oko 170.000 osoba, što je skoro jednako populaciji Banjaluke, drugog najvećeg grada BiH.
Od 2013. godine državu je napustilo skoro pola miliona građana.
Broj učenika u osnovnim i srednjim školama u BiH je u posljednjih deset godina smanjen za 20 posto, pokazuju podaci Agencija za statistiku BiH.
Stanje je slično u oba bosanskohercegovačka entiteta, Federaciji BiH (FBiH) i Republici Srpskoj (RS).
Helać objašnjava da zbog političke situacije građani BiH nemaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu niti sigurnost da će sutra moći preživjeti od zarađene penzije.
“Niko nam ne garantuje da ćemo penziju imati kad navršimo starosnu dob, jer je sve manje ljudi koji uplaćuju u penzioni fond, od čega zavisi penzija svih nas”, kaže on.
ISKUSTVA PROSVJETNIH RADNIKA
Esmina Isaković je profesorica razredne nastave koja već 30 godina radi u jednoj sarajevskoj osnovnoj školi.
Kaže da je smanjenje broja učenika evidentan proces koji traje već tri decenije, ali je posljednjih godina poprimio zabrinjavajuće dimenzije.
“U mojoj školi je pred rat bilo preko 1.000 učenika. Imali smo i područnu školu”, ističe Isaković i objašnjava da danas školu pohađa oko 560 djece dok je područna škola odavno zatvorena zbog nedostatka djece.
Navodi da je u posljednjih nekoliko godina broj djece malo stabilizovan nakon što je škola uvela uslugu produženog boravka za učenike zaposlenih roditelja.
Usluga podrazumijeva cjelodnevni boravak djece sa uključenom hranom i školskim aktivnostima, kao što su pomoć pri radu domaće zadaće.
“Znam da su ranije ljudi odlazi iz egzistencijalnih potreba, što danas nije toliko izražen razlog”, navodi Isaković i dodaje da odlaze i situirani roditelji, uglavnom zbog sveukupne situacije i nestabilne klime u državi u svim sferama života.
“Današnji obrazovni milje nije ni blizu onome čemu se teži i kakav bi trebao da bude. Uprkos napretku tehnike i tehnologije čini mi se da nazadujemo”, kaže Isaković.
SMANJENJE BROJA ĐAKA JE ‘KOMPLEKSAN PROBLEM’
Nadija Bandić, pomoćnica ministra obrazovanja i nauke u entitetu Federacija BiH, smatra da je smanjenje broja učenika u školama kompleksan problem, čiji su uzroci mnogobrojni.
“Najznačajniji uzroci su pad nataliteta, koji je prisutan već dugi niz godina, i naravno ovaj akutni problem iseljavanja radno sposobnog stanovništva, koji često imaju djecu školskog uzrasta”, kaže Bandić, i dodaje da su analize ministarstva utvrdile još niz manjih uzroka.
Među njima su loš ekonomski status porodice, nedostatak podrške roditelja, udaljenost od škole, negativan uticaj društva, zasnivanje rane bračne i vanbračne zajednice.
Resorno ministarstvo je definisalo i niz preporuka za ublažavanje ovog trenda.
Prema njenim riječima, vlasti u oba entiteta obezbjeđuju besplatne udžbenike za socijalno ugrožene porodice, ali samo ukoliko postoji projekat. Dodaje da je neophodno osigurati i besplatan prevoz i užine za što više učenika, te da je to nemoguće bez udruženog i sinhronizovanog djelovanja svih nivoa vlasti.
“Ne postoji sinhronizacija i treba nam jedan strateški pristup problemu i objediniti aktivnosti na svim nivoima u BiH”, kaže Bandić.
Obrazovanje je u RS-u uređeno na entitetskom nivou, dok je u FBiH u nadležnosti deset kantona, uz koordinatorsku ulogu Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Prema posljednjim raspoloživim podacima iz RS-a, od 258 učenika, koji su prekinuli školovanje u srednjim školama ovog bh. entiteta tokom 2020/2021. godine, njih 72 su otišli u inostranstvo, dok je 129 školovanje prekinulo zbog ličnih, socijalnih i materijalnih razloga.
Enea Hotić, načelnica odjeljenja za osnovno vaspitanje i obrazovanje Ministarstva prosvjete i kulture RS-a, kaže kako je glavni uzrok pada broja učenika migracija stanovništva, te navela mjere koje se preduzimaju.
“Ministarstvo provodi niz mjera podrške roditeljstvu kao što su, program pripreme za djecu pred polazak u školu, prošireni program u školama [jutarnje čuvanje i produženi boravak], besplatni udžbenici za djecu od prvog do petog razreda. Sufinansiranje prevoza za učenike osnovnih škola čije je mjesto stanovanja udaljeno četiri i više km od škole”, ističe Hotić.
Za obrazovanje se godišnje u BiH izdvaja oko 1,4 milijarde maraka (720 miliona eura), što je oko 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Radio Slobodna Evropa