Iz Američke ambasade u Bosni i Hecegovini u izjavi za Fokus.ba dali su komentar na Nacrt zakona o sudovima BiH kojeg je sačinilo Ministarstvo pravde BiH na čelu s ministrom Josipom Grubešom (HDZ BiH), a koji se nalazi u fazi javne rasprave.
Naime, prema ovom nacrtu zakona uklanja se tzv. proširena nadležnost Suda BiH odnosno sužava prostor da on sudi za određena koruptivna djela počinjena na cijelom prostoru države, a što su nam potvrdili i iz Transparency International BiH.
-Bilo bi preuranjeno dati detaljnu procjenu nacrta Zakona o sudovima prije okončanja perioda javne rasprave i prije nego Venecijanska komisija da svoje mišljenje na nacrt zakona. Istovremeno, Sjedinjene Države podržavaju usvajanje nacrta Zakona o sudovima koji je u skladu sa EU i međunarodnim standardima uključujući i relevantnu pravnu stečevinu EU. SAD bi bile zabrinute zbog bilo kojeg zakona koji slabi nadležnost i autoritet Suda BiH – kazali su iz Ambasade SAD-a za Fokus.ba
Kako smo objavili, dok u aktuelnom Zakonu o Sudu BiH piše da je nadležan za krivična djela utvrđena zakonima FBiH i RS i Brčko Distrikta kada ta djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet BiH, te kada mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta, u Grubešinom nacrtu zakona toga nema već se nabrajaju krivična djela.
Iz Transparency International su ranije za Fokus.ba izjavili kako je smisao odredbe u postojećem zakonu (Zakon o Sudu BiH, op.a.) jeste da nadležnost Suda BiH bude uslovljena posljedicama koje djelo može izazvati, te je u tom smislu nemoguće taksativno pobrojati sva djela koja bi mogla izazvati takve posljedice. Upravo takstativnim nabrajanjem se smanjuju ove nadležnosti.
Dodatno su naveli da je Ustavni sud BiH već jednom istakao da se podrazumijeva obaveza države da osigura primjenu krivičnopravne prisile za određena krivična djela koja su po svojoj prirodi međunarodna ili međuentitetska, ali i za djela koja su propisana u krivičnim zakonima entiteta ili distrikta, kada ona proizvode posljedice izvan tih teritorijalnih jedinica. Dakle, ovom formulacijom je i Ustavni sud potvrdio da je obaveza države da osigura primjenu krivičnopravne prisile, bez ograničavanja na određene oblasti, kada proizvode posljedice među entitetima ili izvan datog entiteta.
Fokus.ba