Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je svojim posjetom Zagrebu došao do kraja svoje male balkanske turneje. Erdogan je proteklih dana bio u Sarajevu i Beogradu, a danas je uz najveće počasti ugošćen i na Pantovčaku.
“Turska je bila uz Hrvatsku devedesetih. To je već davno, ali na sahrani pokojnog predsjednika Tuđmana, kad je Hrvatska bila u kompliciranoj situaciji, samo su dva državnika došla na sahranu – predsjednik Turske i mađarski predsjednik vlade. To se ne zaboravlja”, rekao je nakon sastanka s Erdoganom predsjednik RH Zoran Milanović.
Milanović želi više dijaloga s Turskom, Erdogan želi više trgovine
“Razgovarali smo o nizu tema – BiH, položaju Turske, ratu u Ukrajini, o robnoj razmjeni… Moramo ponuditi što možemo kao članica EU, NATO-a. Suradnja s Turskom se nastavlja i u području ekonomije, odnosa u susjedstvu… O ovim temama moramo razgovarati više. Vidimo dobre namjere, ali i nedovoljnu upoznatost sa stavovima. Treba nam više dijaloga”, dodao je Milanović.
Erdogan je spomenuo “duboke povijesne i kulturne veze”, reciklirajući dio retorike iz posjeta Sarajevu i Beogradu. Podsjetio je da Hrvatska i Turska obilježavaju 30. godišnjicu uspostave diplomatskih odnosa. Nije spominjao da dolazi oko godišnjice Sigetske bitke.
Rekao je da je s Milanovićem razgovarao o ratu u Ukrajini i izborima u BiH.
“Trgovinski volumen dvije zemlje je nadmašio 90 milijuna dolara i narastao je za 40 posto prošle godine”, dodao je.
“Danas ćemo zajednički otvoriti Islamski kulturni centar i time ćemo uputiti snažnu poruku Europi i svijetu”, zaključio je Erdogan.
Kako je Erdogan demonstrirao svoju moć u Sarajevu
Za dugogodišnjeg turskog lidera balkanska turneja ne predstavlja neki veliki diplomatski izazov. Svugdje ga dočekuju s najvećim počastima, a regionalni se lideri natječu u izjavama o tome tko ima bolje odnose s Turskom.
Erdoganova se moć naročito može vidjeti u BiH. Njegova izjava o izbornom zakonu je jučer bila tema dana u susjedstvu.
Na pitanje podržava li visokog predstavnika Christiana Schmidta u donošenju političkih izmjena Izbornog zakona, Erdogan nije pozitivno odgovorio. Istaknuo je kako bi to narušilo demokraciju, predstavljajući se kao branitelj demokracije u BiH, iako je u Turskoj potkopava.
“Odluke u vezi Izbornog zakona donose ova trojica lidera, oni trebaju donijeti tu odluku. Ovdje nije potrebna intervencija visokog predstavnika, što se kosi s demokratskim principima. Svaki korak moramo učiniti po tom pitanju. Imamo period koji je manji od mjesec dana i u ovom periodu svaka intervencija je intervencija u demokratski proces BiH. Mi smo protiv bilo kakvih intervencija u demokratskom procesu”, rekao je u Sarajevu turski predsjednik.
“Od vitalnog je značaja da izbori 2. listopada budu konstruktivni i transparentni. To nije važno samo za BiH nego za cijelu regiju. Želim da izborni rezultat bude od koristi za BiH”, dodao je.
Dodik o Erdoganu: Veliki lider i državnik
Znakovito je da je Erdogan i jedini lider koji uspijeva ujediniti posvađane članove Predsjedništva BiH. Željko Komšić ga hvali, Milorad Dodik o njemu govori u superlativima.
“Doživljavam ga kao velikog lidera i državnika. Njegov odnos prema nama u BiH jeste s emocijama i simpatijama. Mi svi trebamo donositi naša rješenja bez nametanja sa strane. To je nešto što bi moglo biti primjer i za mnoge druge, pogotovo one sa Zapada koji dolaze bijesni i govore kako da organiziramo naše društvo, a ostavljaju nered. Ta pragmatičnost Erdogana pomaže”, rekao je neki dan član Predsjedništva BiH Dodik.
Turski se predsjednik u Sarajevu sastao s Predsjedništvom BiH, posjetio je i Skupštinu BiH (Dragan Čović je bojkotirao taj mogući susret), a onda se našao s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem, s kojim je i osobno blizak.
Kako su mediji obaviješteni, Erdogan i Izetbegović su razgovarali o situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na izmjene Ustava i Izbornog zakona. Erdogan je ponovio stav da Republika Turska ne podržava bilo kakvo nametanje rješenja visokog predstavnika u vezi s izmjenama Ustava i Izbornog zakona.
Ocijenjeno je da odnosi država teško mogu biti bolji od odnosa koje imaju Bosna i Hercegovina i Republika Turska te da se ta suradnja može dodatno unaprijediti.
Dragan Čović i HNS usamljeni protiv Erdogana
Nasuprot tome, Erdoganove izjave je osudila udruga HNS (Hrvatski narodni sabor), koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom u BiH i u kojoj dominira HDZ.
HNS smatra da “podrška predsjednika Turske Erdogana 6. rujna u Sarajevu vodećim bošnjačkim krugovima i njegove poruke uperene protiv zapadnih demokracija i sustava vrijednosti ohrabruju politike bošnjačkih radikala, ubrzavaju antidejtonske procese i produbljuju nepovjerenje među konstitutivnim narodima”.
HNS ocjenjuje kako “daljnje podlijeganje nedemokratskim političkim stavovima zemalja Organizacije islamske suradnje (OIC), predvođene Turskom, uličnim pritiscima i prijetnjama nasiljem može do kraja narušiti vjerodostojnost institucije OHR-a”.
Idila u Beogradu
Posjet turskog predsjednika Beogradu prošao je u idiličnom raspoloženju. Na snazi je “zlatno doba srpsko-turskih odnosa”, kako je ocijenio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Velika pažnja poklonjena je ekonomskim odnosima dvije zemlje. Trenutni obujam robne razmjene Turske i Srbije je oko dvije milijarde dolara, a turski predsjednik navodi kako je cilj da ta razmjena uskoro dostigne pet milijardi dolara. Turska poduzeća u Srbiji zapošljavaju oko 10.000 radnika.
“Razmijenili smo mišljenja o svim pitanjima od značaja za naše dvije zemlje, kao i o aktualnim geopolitičkim izazovima na regionalnom i globalnom planu”, napisao je Vučić na Instagramu. Pohvalio se i da su razgovarali o vojnoj suradnji te mogućnosti da Srbija kupi oružje od Turske.
“Razgovori su bili veoma plodni, dotakli smo se detaljno svih pitanja i govorili o mogućim rješenjima, razmijenili stavove. Naši odnosi sa Srbijom, koji su na odličnom nivou, dalje se razvijaju”, rekao je Erdogan
Cijeli je Erdoganov posjet Vučić popratio objavama na Instagramu, uključujući i fotografiju kako mu na aerodromu maše na odlasku.
“Ispraćam predsednika Erdogana uveren da Srbija ima iskrenog i pouzdanog partnera sa kojim uvijek može da razgovara o najvažnijim pitanjima. Do skorog viđenja, dragi prijatelju!” napisao je Vučić na Instagramu.
Europski mediji ističu Erdoganov beogradski napad na Zapad
Znakovito je što je od Erdoganove balkanske turneje odjeknulo u europskim medijima.
Njemački ARD ističe da je tijekom posjeta srpskoj prijestolnici Erdogan rekao: “Mogu sasvim otvoreno reći da ne mislim da je stav koji Zapad zauzima ispravan.” To je “Zapad koji vodi politiku koja se temelji na provokacijama”.
“Erdogan je dalje rekao kako, sve dok se takav rat pokušava voditi “provokacijama”, neće biti moguće postići rezultat”, navodi ARD.
“Cijene u Europi odjednom su porasle. Sada svi jako razmišljaju kako prebroditi ovu zimu. Zašto se toga niste ranije sjetili?” zapitao se Erdogan, a prenosi ARD.
Erdogan je pritom optužio Zapad da Ukrajinu samo podupire “smećem”. Rekao je: “Tvrdi se da je oružje poslano. Svaki otpad koji nađu šalju u Ukrajinu.”
Turski predsjednik prijeti Grčkoj iz Sarajeva
Politico pak citira njegovu izjavu iz Sarajeva u kojoj je ponovno zaprijetio Grčkoj.
“Oni imaju otoke u svom posjedu, imaju baze na tim otocima; ako se na temelju njih nastave nelegitimne prijetnje protiv nas, naše strpljenje ima granice”, rekao je u utorak Erdogan tijekom posjeta Bosni i Hercegovini, navodi Politico. “Možemo doći iznenada jedne noći kad za to dođe vrijeme”, ponovio je.
Podsjećaju da je Erdogan zadnjih dana pojačao svoju retoriku protiv Grčke, usred onoga što Ankara vidi kao sve veće vojno gomilanje na grčkim otocima u Egejskom moru, blizu turske obale.
Grčko ministarstvo vanjskih poslova poslalo je pisma NATO-u, Ujedinjenim narodima i EU, žaleći se na komentare turskog predsjednika, za koje kaže da su “neizazvani, neprihvatljivi i uvreda za Grčku i grčki narod”, i tražeći od organizacija da osude ponašanje Ankare.
“Ne čineći to na vrijeme ili podcjenjujući ozbiljnost stvari, riskiramo ponovno svjedočiti situaciji sličnoj onoj koja se trenutačno odvija u nekom drugom dijelu našeg kontinenta”, napisao je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias u pismima od ponedjeljka i utorka, aludirajući na tekuću rusku invaziju na Ukrajinu.
U Hrvatskoj su vlasti Erdogana dočekale kao duhovnog vođu muslimana
U Zagrebu pismo iz Atene očito nije percipirano kao nešto ozbiljno ili relevantno. Milanović je Erdogana odlikovao, a pazi se i da različiti stavovi u vezi BiH ne budu razlog za sukob.
Ipak, najproblematičniji dio posjeta turskog predsjednika Hrvatskoj je to što ga se tretira kao duhovnog vođu muslimana. Erdogan to nije, iako se sam takvim voli predstavljati. On se vidi zaštitnikom muslimana u Europi, on je taj koji proziva EU zbog islamofobije, on daje konačnu ocjenu je li neka država dobra prema muslimanima ili ne itd.
“Hrvatska je prvak u Europi po poštovanju prava i sloboda muslimana”, istaknuo je Erdogan u govoru u Sisku, u koji je došao da bi prisustvovao svečanom otvaranju Islamskog centra, odnosno džamije.
Na istom događaju je govorio i sisački biskup Vlado Košić, koji je pozvao katolike i muslimane da se zajedno bore za obiteljske vrijednosti, time se nadovezujući na Erdoganovu homofobnu politiku unutar Turske.
Erdoganova supruga Emina je prethodno s prvom damom Sanjom Musić Milanović bila na satu islamsko-katoličkog vjeronauka u jednoj školi u Zagrebu.
Na zajedničkom satu vjeronauka učenici su izvodili pjesmice s koreografijom, održali radionicu na temu stvaranja svijeta te čitali ulomke iz Biblije i Kurana.
Cijeli je Erdoganov posjet Hrvatskoj obilježen i religioznom komponentnom, mnogo više nego Erdoganovi boravci u Sarajevu i Beogradu. On je sada u EU, on sada igra zaštitnika muslimana. Uopće nije jasno zašto službeni Zagreb sudjeluje u tome i zapravo pomaže Erdoganu u njegovom imidžu sultana koji štiti muslimane Europe, koji mu i pomaže u kampanji koju trenutno vodi u Turskoj. Ne treba zaboraviti da su u Turskoj u lipnju parlamentarni izbori.
Neoosmanska vanjska politika na djelu
Ekonomska situacija u Turskoj je proteklih godina loša te je Erdogan izgubio svoj nekad najsnažniji politički adut. Prvih desetak godina njegove vladavine bilo je obilježeno velikim gospodarskim rastom i stvaranjem nove, konzervativne srednje klase koja je činila njegovu izbornu bazu.
U međuvremenu je Turska ekonomski propala, pa se Erdogan još više oslanja na svoju ulogu svjetski relevantnog lidera, a paralelno tome i zaštitnika muslimana. To mu u zadnje vrijeme ide prilično dobro jer je istovremeno i član NATO-a i blizak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Balkanska mini-turneja je doista mini dio Erdoganove kampanje. Turski predsjednik i dalje provodi neoosmansku vanjsku politiku, po kojoj su svi bivši dijelovi Otomanskog carstva područja od interesa za modernu Tursku.
Hrvatska mu je danas u tome asistirala kao kratkotrajna pozornica za wannabe sultana, a hrvatski političari se čine zadovoljni u poziciji Erdoganove svite.
Index.hr