Nevjerojatno je zvučala izjava slovenskog predsjednika Boruta Pahora tijekom posjeta Beogradu srbijanskom kolegi Aleksandru Vučiću, a na temu očuvanja europske perspektive i stabilnosti zapadnog Balkana kako postoji mogućnost da BiH, između ostalih, dobije status zemlje kandidatkinje za pristu Europskoj Uniji.
Ovo je sve aktualnija tema i u briselskim krugovima, a potaknuta invazijom Rusije na Ukrajinu i vrlo opipljivom opasnošću od ruskih utjecaja na stabilnost i mir u zemljama zapadnog Balkana, a među njima posebno BiH. Da bude potpuno jasno – za status kandidatkinje BiH i ako, kojom srećom, to uskoro i bude, nisu zaslužni bh političari nepovratno skloni blokadama, kriminalu, izazivanju međunacionalnih sukoba, potpuno “odnarođeni” i s potpunom nebrigom za interes, položaj i težak život građana.
No, i jasno je da bi upravo oni, licemjerno i bez ikakva srama i odgovornosti, upravo sebi priskrbili lovorike uspjeha ukoliko BiH dobije status kandidatkinje.
Pahor: Mogućnost složnosti oko tri ključna pitanja
-Rat u Ukrajini ne pomaže miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu ali i Vučić i ja se slažemo da na Zapadnom Balkanu, bez obzira na sva nepovjerenja i bilateralnih problema, ima dovoljno političke volje kako bi se sačuvao mir i europska perspektivu, rekao je Pahor u Beogradu nakon sastanka s Vučićem.
On je izjavio kako “misli da postoji mogućnost da se sve vođe regije slože oko tri središnja pitanja”.
-Prvo je da se Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ubrzaju pregovori za ulazak u EU, da Bosna i Hercegovina dobije do kraja tjedna status kandidata i da EU ispuni svoju obavezu o viznoj liberalizaciji, rekao je Pahor.
On je na pitanje o stavu Srbije o sankcijama koje je EU uvela Rusiji odgovorio da misli da kada bi postojala sigurna europska budućnost pred Beogradom da bi on više razmišljao o sankcijama, a ne samo o osudi rat u Ukrajini.
-Ne podržavam odluku predsjednika Srbije da ne uvede sankcije Rusiji, ali mogu da razumijem njegovu odluku. Mislim da bi doprinijela toj odluci neka veća i odlučnija volja Bruxellesa da brže uključuje države Zapadnog Balkana u EU, rekao je on.
Inače, ovo je već druga izjava u samo tri dana čelnika nekih od zemalja EU-a na ovu temu. Prije njega i, do sada tradicionalno suzdržan oko proširenja EU novim članicama, francuski predsjednik Emmanuel Macron, najavio je veliki zaokret u svojim stavovima. A bio je i puno jasniji u razlozima za takav zaokret.
Macron promijenio stav: Potpuno spreman za raspravu o proširenju
Naime, francuski predsjednik Emmanuel Macron, prošli tjedan je nakon sastanka sa slovenskim premijerom Robertom Golobom, govoro o stanju u zemljama zapadnog Balkana.
-Stabilnost zapadnog Balkana je apsolutno ključna i jasno je da smo tijekom jednog od naših posljednjih sastanaka Europskog vijeća savršeno uočili frustraciju i ogorčenost koja raste u regiji. Mislim da je ono što smo uspjeli popraviti između Bugarske i Sjeverne Makedonije na kraju francuskog predsjedavanja (EU) bilo ključno za otključavanje situacije za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Ali u isto vrijeme, jasno je da se BiH sada nalazi u situaciji potpuno jedinstvenoj na Zapadnom Balkanu, rekao je Macron pri tom posebno istaknu BiH.
Ono što se posebno može zapaziti je njegov stav kako “tenzije među zajednicama za destabiliziranje ne samo BiH već i najbliže susjede i cijelu regiju”.
-Dakle, potpuno sam na raspolaganju za potpunu raspravu kako bi razmotrili prijedlog gospodina premijera (Goloba) i koji su ga iznijele neke kolege s jednom perspektivom i jednim ciljem na mojoj strani – moramo pružiti maksimalnu šansu za stvaranje mira i stabilnosti u regiji. I jasno je, ako slušamo, da imamo sve veće vanjske snage koje koriste ovu situaciju, tenzije među zajednicama za destabiliziranje ne samo BiH već i najbliže susjede i cijelu regiju. Mislim da to ne možemo prihvatiti. Dakle, ako je europska perspektiva dio paketa s uvjetim da se to popravi, potpuno sam spreman to razmotriti, poručio je Macron.
Očito je da se ubrzano mijenjaju stavovi, ali je i očito kako su zemlje zapadnog Balkana trusno, pogodno tlo za nestabilnosti na granici EU.
Kitarović: Trebamo li novi rat da BiH napreduje prema EU?
I bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u razgovoru za portugalsku novinsku agenciju Lusu kako je nezadovoljna što Europska unija nije otvorila pregovore o članstvu s BiH jer bi ondje mogao eskalirati konflikt započet sukobom Rusije i Ukrajine. Ona je od svih bila i najizravnija govoreći o zemljama BiH.
-Jako sam kritična prema EU. Čini me zadovoljnom činjenica da je Ukrajina dobila status kandidata, ali istovremeno jako zamjeram što još uvijek nisu otvoreni pregovori s BiH, izjavila je Grabar-Kitarović za novinsku agenciju iz Portugala, gdje je u gradiću Estorilu sudjelovala na konferenciji o globalnim izazovima.
Upitana o potencijalnim opasnostima za destabilizaciju te regije, Grabar-Kitarović je spomenula situaciju na Kosovu, gdje se nalazi misija NATO saveza, te posebno situaciju u BiH.
-Pitam se trebamo li novi rat da ta zemlja napreduje prema EU, upozorila je ona te pri tom podsjetila kako BiH mora dovršiti provođenje reformi u području politike, pravosuđa, demokracije i administracije te da ta država treba ostati cjelovita.
-Razdvajanje BiH je apsolutno neprihvatljivo za sve nas, izjavila je.
Bivša predsjednica je rekla kako Rusija i Srbija imaju otvorene odnose i surađuju pa zato Beograd nije uveo sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
-Također nije niti tajna da Milorad Dodik redovito putuje u Rusiju na razgovore s Vladimirom Putinom o situaciji i putu kojeg slijediti. Iskreno, da sam na mjestu predsjednika Putina, gdje bih počela pratiti probleme? Sigurno ne na svojoj granici, niti u izravnom konfliktu s NATO-om, dodala je bivša hrvatska predsjednica.
Sve ove izjave dane su u razmaku od samo nekoliko dana te se mogu promatrati i kao nova “diplomatska ofanziva” i to izazvana strahom od ruskog utjecaja i izazivanja nestabilnosti ne samo u zemljama zapadnog Balkana nego i, kako je Macron kazao, zemljama susjedama, između ostaloga moguće i Hrvatskoj, što onda postaje izravan problem EU-a.
No, da se i dogodi to čudo pa BiH dobije status kandidatkinje – to nije zasluga bh političara, iako će ih oni, bez sumnje, bez ikakvog srama prisvojiti i to posebno u ovo vrijeme predizborne kampanje.
Dnevni.ba