Na sjednici Ustavnog suda BiH planiranoj za 22. septembar naći će se, između ostalog, i zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića za ocjenu ustavnosti Uredbe o kontroli javnih nabavki u svim institucijama čiji je osnivač Kanton Sarajevo.
Inače, ova uredba po kojoj djeluje Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS, predstavlja najjači alat u KS kada je riječ o borbi protiv korupcije.
Iako je Vlada KS počela sa primjenom ove uredbe od 1. februara 2021. godine, Džaferović je nju pred Ustavnim sudom BiH osporio tek 26. maja ove godine, kada je zvanično podnio zahtjev.
Džaferović smatra da ovaj akt, koji je usvojila Vlada Kantona Sarajevo, nije u skladu s Ustavom, te je zatražio od Ustavnog suda da ga stavi van snage. Prema njegovom mišljenju Uredba krši i odredbe člana IV/4. Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je svojim postupanjem Vlada KS ušla u okvir nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.
Fokus.ba došao je u posjed zvaničnog odgovora Vlade KS, između ostalog se, ističe da je u svojoj dosadašnjoj praksi, Ustavni sud BiH jasno ukazao da nema nadležnost da ispituje upravne akte, bez obzira što su opšte pravne prirode, a o tome je još 1997. zauzeo stav,a isto je ponovljeno 2003. Tako se ni uredbe, kao podzakonski akti, ne mgou tumačiti kao zakoni u materijalnopravnom smislu.
Navodi se i da je ova uredba klasični provedbeni akt Zakona o javnim nabavkama BIH, a što je evidentno i u članu 1. ove uredbe, gdje stoji da se primjenjuje u skladu sa Zakonom u javnim nabavkama.
Također, u Vladinom odgovoru stoji kako Ustavni sud treba odbaciti Džaferovićev zahtjev i jer nije nadležan za ocjenu zakonitosti već ustavnosti. U Federaciji BiH se zakonitosti ispituje pred redovnim sudovima.
Nadalje, suprotno tvrdnjama Džaferovića da su javne nabavke isključiva oblast države, u odgovoru Vlade KS se tvrdi da sama činjenica da svi nivoi vlasti provode javne nabavke, ne znači da je ova oblast isključivo nadležnost države.
– Jasno je i da sam Zakon o javnim nabavkama angažuje druge nive vlasti tzv. zakonskim nalozima. Ovaj zakon je predvidio da je ovu oblast moguće razraditi, te ne isključuje mogućnost da postoje drugi propisi u BiH i da drugi administrativno-teritorijalni nivoi vlasti imaju nadležnost. Također, ZJN nije ukazap na različite propise koji su u prošlosti doneseni – kaže se u odgovoru Vlade KS.
Ističu i da je Agencija za javne nabavke mišljenjem od 18. jula 2019. već afirmativno potvrdila kvalitet Uredbe i kompatibilnost sa ZJN.
Fokus.ba