Za vrijeme mandata federalnog premijera Fadila Novalića i osam godina “jahanja po narodu”, Vlada Federacije BiH povećala je minimalnu platu za 137 KM, odnosno sa 406 na 543 KM.
Kad tih 137 KM podijelite na 8 godina Novalićeve vladavine, dobit ćete da su minimalnu platu godišnje povećavali po 20 mizernih KM, koje oni potroše onako na bakšiš u kafani.
Kazao je to u razgovoru za Bosnainfo predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Selvedin Šatorović.
Realno da minimalac u FBiH bude 1.000 KM
U Savezu insistiraju na usvajanju Zakona o minimalnoj plati u Federaciji BiH, kojom bi ona iznosila hiljadu KM. Šatorović smatra da je to apsolutno realno.
– Za proteklih osam godina da smo svake godine minimalnu platu umjesto za 20, povećavali za 70 KM, danas apsolutno ne bismo imali nikakav problem s pričom o 1.000 KM – govori Šatorović.
Prema njegovim riječima, u susjednoj Crnoj Gori, koja ima puno manje budžete i puno manje razvijenu ekonomiju od bosanskohercegovačke, minimalna plata je od 1. januara sa 270 povećana na 470 eura.
– Niti jedno radno mjesto nisu izgubili, iako su njihovi poslodavci kukali da će ostati bez 100.000 radnih mjesta. Činjenica je da se ni ovdje ne bi desilo apsolutno ništa, osim što bi ljudi koji danas rade za mizernih 543 KM, imali priliku da umjesto jednog obroka dnevno danas imaju dva – poručio je naš sagovornik.
Osvrnuvši se na ekonomsku situaciju u BiH, Šatorović je kazao da je rad “na crno” sveprisutna kategorija već treću deceniju, odnosno od kraja rata pa naovamo, te da nikad nismo bili suočeni s većim brojem odlazaka stručnih, kvalifikovanih i obrazovanih radnika.
– Taj proces teško da možemo spriječiti, ali svakako da jedina stvar koja ga donekle može ublažiti jeste donošenje spomenutog zakona o minimalnoj plati od 1.000 KM – smatra Šatorović.
Javna tajna
Javna je tajna, dodaje, da poslodavci radnike prijavljuju da rade za najniže plate, a onda im ostatak novca proturaju ispod stola u kovertama.
– Osim u javnim preduzećima, javnim ustanovama i preduzećima u državnom vlasništvu, te kod jednog manjeg broja izuzetno korektnih i poštenih poslodavaca, u što ću ubrojati i neke velike kompanije koje imaju tradiciju stranog kapitala, i jednog malog broja domaćih poslodavaca, kod svih drugih prisutan je taj problem i već se to poodavno zna.
Vi čak imate situaciju da imate povlaštenu stopu doprinosa za tzv. niskoakumulativne djelatnosti, gdje je propisano da neka plata ne može biti viša od 60 posto godišnje plate, da bi se na to plaćali povoljniji doprinosi.
Ali u ovom trenutku u BiH nije najveći problem novac, već kako sačuvati radnike, građane na ovim prostorima jer ljudi neminovno odavde odlaze – jasan je Šatorović.
Ocjenjuje da je u našoj zemlji prisutan trend povećanja obima rada “na crno”, a za to je okrivio Vladu FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH.
– Imajući u vidu da su Vlada FBiH i Udruženje poslodavaca napravili “stimulativne odredbe”, koje podrazumijevaju da je za deset puta umanjen onaj dio koji je u Zakonu o radu predviđao kaznene mjere od oko 50.000 KM, danas je poslodavcima puno isplativije da plate kaznu za određeni broj neprijavljenih radnika, nego da plaćaju doprinose za njih – zaključio je Šatorović u razgovoru za Bosnainfo.
Insajder.media