Prvog dana jula prepaid mobilni korisnici obaviješteni su kako im je račun umanjen za naknadu korištenja mobilne mreže u iznosu od 1 KM, te da to vrijedi narednih 30 dana, nakon čega bi se račun ponovo trebao umanjiti za 1 KM.
Da bi se jedna ovakva naknada uvela, prethodno je bilo potrebno da Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) odobri zahtjev koji su, prema dostupnim informacijama, podnijela tri licencirana mobilna operatera – BH Telecom, Telekom Srpske i Hrvatske telekomunikacije.
Kako je iz RAK-a odgovoreno Žurnalu, odluka o uvođenju naknade za korištenje mobilne mreže obrazložena je, prije svega, “velikim investicionim ulaganjima u razvoj mreža i usluga u prethodnom periodu, kao i planiranim daljnjim ulaganjima u razvoj mobilne mreže“.
„Agencija je detaljno razmotrila i analizirala obrazloženja dostavljena od strane operatera i pružalaca mobilnih usluga, te postupajući prema važećim propisima, odobrila licenciranim mobilnim operaterima, kao i pružaocima mobilnih usluga uvođenje naknade za korištenje mobilne mreže u iznosu od 1.00 KM“, dodaje se.
NOVI MILIONI ZA PROFITERE
Odluka da se odobri uvođenje naknade za korištenje mobilne mreže problematična je iz više razloga. Prvo, tri spomenuta licencirana mobilna operatera godinama unazad posluju i više nego pozitivno. Prema podacima dostupnim na portalu akta.ba, BH Telecom je samo u 2021. prijavio dobit u iznosu od skoro 65 miliona KM, Telekom Srpske (Mtel) je prijavio dobit u iznosu većem od 74 miliona KM, dok su Hrvatske telekomunikacije (Eronet) prijavile dobit u iznosu od oko 213.000 KM.
Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora, podsjeća na ove podatke, te ističe da RAK nije imao niti jedan razlog da dozvoli uvođenje ovakve naknade na trošak građana:
„Investiciona ulaganja valjda idu iz dobiti, a operateri godinama koriste mrežu koju je radio i neko prije njih, jer su preuzeli dio mreže koju je nekada imala država. Oni sada ulažu u mrežu koju šire iz vlastitih potreba, većeg broja korisnika. Ovo je samo jedno prepisivanje, zato što distributivnu mrežu sada imamo kod npr. elektrodistribucija. Ovdje telekom operateri zaista najviše zarađuju, a sada im RAK, kao državna institucija, dozvoljava da se ponašaju bahato prema nama potrošačima.“
Prema podacima RAK-a, broj korisnika mobilne telefonije u 2021. godini bio je 3.728.775. Stoga, iako se 1 KM mjesečno možda i ne čini puno, uzimajući u obzir broj korisnika jasno je da će uvođenjem naknade prihodi mobilnih operatera rasti u milionskim iznosima.
Za Murisu Marić ovo je samo još jedan udar na džepove bh. građana, a u korist mobilnih operatera, te potcrtava da iza svega stoji – politika:
„Mislim da čak ljudi iz RAK-a nisu ni ulazili u to kolika je dobit svih ovih operatera koji posluju u BiH i koliko povećanjem od samo 1 KM povećavaju svoju dobit, te koliko se iz te marke može platiti troškova. Oni ovu marku vode da je s PDV-om, tako da oni sve to pravdaju s tim da država ubire mnogo PDV-a od samo jedne male usluge, jedne marke. Ali, računajući broj potrošača, ovo je ogroman novac. Očigledno da politika stoji iza svega ovoga. Znamo svi da je RAK jedno političko tijelo koje je, evo, vrlo lako dalo saglasnost za uvođenje jedne ovakve naknade.“
JESU LI PREKRŠENA PRAVA POTROŠAČA?
Zakon o komunikacijama, Zakon o zaštiti potrošača i drugi propisi jasno zabranjuju bilo kakvu diskriminaciju potrošača, u ovom slučaju korisnika mobilnih usluga. Prema određenim tumačenjima, uvođenje naknade za korištenje mobilne mreže učinjeno je na diskriminatoran način.
Prije svega treba reći kako će prepaid korisnici naknadu plaćati na tridesetodnevnom nivou, dok je postpaid i korisnicima s kombinovanim načinom plaćanja naknada uključena u cijenu, odnosno mjesečna pretplata se neće povećavati za 1 KM. U praksi to znači da su 1 KM više platili samo prepaid korisnici, odnosno samo su oni platili naknadu za korištenje mobilne mreže.
No, predstavnici mobilnih operatera i RAK ističu kako diskriminacije nema, upravo jer će postpaid korisnicima naknada biti uračunata u sklopu paketa koji plaćaju. No, kako cijena paketa neće rasti, tako ni potrošači neće imati pravo na raskid ugovora.
„S obzirom na to da uvođenje naknade za korištenje mreže, za postpaid i korisnike sa kombinovanim načinom plaćanja, ne predstavlja izmjenu cijena i uslova koji su u potpunosti nepovoljniji za korisnike, postojeći korisnici (postpaid i kombinovani način plaćanja) nemaju pravo raskida pretplatničkog ugovora bez plaćanja naknade“, pojasnili su nam iz RAK-a.
Iako je jasno da su donosioci ove odluke pokušali misliti na sve u smislu da pokušaju uvesti naknadu na način da korisnicima ostanu „svezane ruke“, isto tako je jasno da su u stvarnosti naknadu platili samo prepaid korisnici, te je upitno da li je naknada uvedena na nediskriminatorskom principu.
Murisa Marić za Žurnal kaže kako je jasno da je riječ o diskriminaciji potrošača, ali ističe i da je zakon prekršen samim tim što su se telekom operateri dogovorili da podnesu zahtjev za uvođenje naknade.
„Ovo je nedozvoljena koncentracija, oni ne bi smjeli da se dogovaraju na tržištu, kako o cijenama, tako i o ostalom. Obratili smo se Konkurencijskom vijeću BiH, tijelu koje je trebalo ovo zaustaviti, ali još uvijek nismo dobili ni odgovor“, govori ona.
Bitno je naglasiti i to što, prema dostupnim informacijama, potrošači uopće nisu ni na koji način učestvovali u donošenju odluke, niti se mogu žaliti na uvođenje naknade za korištenje mobilne mreže.
„RAK je odavno prekinuo praksu da o bilo čemu razgovara s udruženjima potrošača. To je nekada zaista bila jedna dobra praksa, da u njihovim odlukama učestvuju i udruženja potrošača. Sada smo potisnuti, potisnut je glas potrošača kada se donose ovakve odluke“, govori Murisa Marić koja se već godinama bori za prava potrošača.
Osim RAK-a, ni mobilni operateri nisu prije slanja zahtjeva RAK-u pokrenuli javnu raspravu u vezi s ovim pitanjem.
Potrošači su u nezavidnoj situaciji jer nemaju ni mogućnost izbora operatera koji neće naplaćivati navedenu naknadu. S druge strane, ovo će povećati troškove mobilnih usluga, dok istovremeno svjedočimo stalnom snižavanju ovih usluga u Evropi, a koje su svakako povoljnije nego u BiH.
Uprkos svemu, značajnije reakcije javnosti nije bilo. Da se građani nisu pobunili priznaje i Murisa Marić: „Vjerovatno su se plašili toga da nemaju izbora, da nemaju gdje drugo preći, kod drugog operatera. Tako da je ovo prihvaćeno u smislu „pa hajde, nije nešto ta jedna marka“. Ali ne radi se samo o jednoj marki, nego se radi o tome šta se može desiti u narednim godinama.“
A sada kada je sama naknada uvedena, mnogo će biti lakše, eventualno, tražiti povećanje ove naknade. Ako je vjerovati dosadašnjoj praksi, građane opet niko ništa neće pitati.
Zurnal.info