Već godinama slušamo o majorizaciji i omalovažavanju hrvatskog naroda na području BiH, na svom kućnom pragu, na zemlji koju su naši branitelji oslobodili. Godinama svi ponavljaju, sve hrvatske stranke, koliko je to veliki problem, koliko je bitno da se izborimo za jednakopravnost i konstitutivnost. Ideje kako doći do toga su različite, ali je cilj isti – Hrvati su konstitutivni narod u BiH i sami biraju svoje predstavnike u vlasti, piše portal Zvono.ba.
Ova godina je izborna i od početka godine slušamo da se opet sprema nametanje Sejde Komšića za hrvatskog člana predsjedništva. Ništa novo reklo bi se.
Ali ove godine je situacija postala opasna kao nikad ranije. Veliki broj probošnjačkih i islamističkih stranaka se ujedinio s ciljem da uzmu još neka prava Hrvatima.
Ovo je trebao biti trenutak za reći: “Dosta je bilo!”
Svakom normalnom bi bilo za očekivati da je to “taj” trenutak, kao tamo 1991., kada se trebaju ujediniti svi Hrvati u BiH, bez obzira na međusobne svađe i interese, i poslati jasnu poruku: “Dosta je bilo!”
Osobni interesi i niske strasti iznad svega
Ali ni to ne možemo… I opet zbog osobnih interesa, niskih strasti i ograničenih političkih pogleda.
Političke stranke sa hrvatskim predznakom u BiH su se okupile u zajedničku organizaciju kako bi mogle koordinirati upravo ovakve ključne poruke i političke stavove bitne za hrvatski narod – Hrvatski narodni sabor. ZVONO je prije 2 mjeseca analiziralo situaciju u HNS-u, i očito je bilo potpuno u pravu!
HRVATSKI NARODNI SABOR (HNS) – zajedništvo ili suparništvo? – kroz prizmu HBŽ-a
Činjenica je da je izrazito bitan bio konsenzus i dogovor SVIH stranaka i pojedinaca u borbi za hrvatski narod. Čak i s tim konsenzusom upitan bi bio pozitivan rezultat izbora za člana predsjedništva, ali poruka bi bila jasna i glasna! I svi bi zajedno preuzeli odgovornost za (ne)uspjeh u borbi za hrvatski narod.
Dogovor je bio postignut, ali samo na papiru
Sve stranke HNS-a su izglasale da će podržati kandidata kojeg predloži HDZ BiH kao najveća stranka. HDZ BiH je predložio Borjanu Krišto koja je danas i službeno jedini hrvatski kandidat za hrvatskog člana predsjedništva.
Brešića je Borjana politički “rodila”, a on joj okrenuo leđa
A onda nastaju problemi. Hrvatska republikanska stranka (HRS) je već ranije napustila HNS na poprilično buntovan i destruktivan način. To je bio uvod u njihovo ponašanje koje demonstriraju i sada pred izbore na razini BiH, a i u HBŽ. Iako je Ivicu Brešića kao političara stvorila upravo Borjana (montirala ga je na poziciju ŽO HDZ BiH HBŽ i ministra poljoprivrede), danas je on njezin najveći protivnik i pozivatelj na bojkot.
Vukadin se bavi kadroviranjem, a hrvatski nacionalni interes ima samo u nazivu stranke
Vukadinov HNP se do sada nije niti oglašavao, ali prema onom što smo vidjeli do sada, on brine o sebi. On je zagovaratelj federalizacije, odnosno “trećeg entiteta”. Poruku za borbu hrvatskog naroda je poslao tako što je stavio Bošnjake na svoje liste u BiH. A informacije stižu da je HNP trgovao mjestima u biračkim odborima sa bošnjačkim i srpskim strankama. Toliko o hrvatstvu i nacionalnom pomaku.
Dalić vodi unutarnje borbe između hrvatstva i nedavne prošlosti
Dalićeva Županijska neovisna lista se bavi sama sobom, životari u Livnu i kako se vidi riječ “županijska” iz naziva stranke je svela na vrlo usko područje. Upravo je Borjanu Dalić optužio za svoju smjenu sa mjesta predsjednika Vlade HBŽ 2017. godine pa nije za očekivati njegovu otvorenu podršku.
ZVONO opet gađa “u sridu” – 90ka je pukla
U ranije objavljenoj analizi Zvono je reklo da je HDZ 1990 zapravo “bure baruta”. Upravo kako smo tada analizirali, to se i dogodilo. Predsjednik stranke Ilija Cvitanović osobno podržava HNS i priču koja se gradi oko toga. No, veliki broj članova njegove stranke nema isti stav. Tada smo spomenuli i Nediljka Rimca kao jednog od najvećih protivnika. Rekli smo da imaju otvorene fige u džepu, a već prvi dan kampanje su ih izvadili iz džepa. U Livnu je postavljen reklamni plakat HDZ-a 1990, a odmah do njega plakat Borjane Krišto. Obzirom da je Borjana Krišto kandidat ispred HNS-a i da ju je podržao i HDZ 1990, bilo je normalno i logično za očekivati da će i oni dati svoj doprinos u promociji jedinog hrvatskog kandidata za predsjedništvo BiH. Al’ jok.
Odmah prvi dan su izišli s priopćenjem gdje prozivaju HDZ BiH Livno da su zalijepili plakat Borjane Krišto na tuđe mjesto i u podrugljivom tonu im poručili “svak’ sebi”. HDZ BiH Livno je odgovorio da su oni platili to mjesto za plakat i to je ostalo nerazjašnjeno. Ali nije ni bitan taj plakat nego poruka HDZ 1990 iz Livna: “Nikakvi dogovori o hrvatskom zajedništvu ne dolaze u obzir!”
Borjana Krišto kao pojedinac je nebitna – ništa ne može promijeniti sama
Zašto političko vodstvo svih ovih stranaka nije svjesno da je Borjana Krišto kao pojedinac ili osoba nebitan “lik” u cijeloj ovoj priči? Činjenica je da je jedna od najpoznatijih političarki u svim dijelovima BiH (na ovaj ili onaj način). Vjerojatno nije “najljepša”, a niti “najpametnija”, i možda je bilo i boljih kandidata – ali je sada kasno za diskusiju o tome. O tome su trebali svi razgovarati ranije, prije službene kandidature, prije nego što su HDZ-u BiH dali slobodu i podršku da odaberu kandidata samostalno u ime svih.
I onda prije nekoliko dana Nediljko Rimac, jedan od najistaknutijih članova HDZ-a 1990 i nositelj liste u HBŽ u intervjuu kaže: “Mi ne podržavamo Borjanu Krišto, ona nije naš kandidat, mi je nismo odabrali.” A onda opet kaže: “Mi se borimo za hrvatski narod.” Pa g. Rimac, koga onda podržavate? Željka Komšića?
Pogledi nekih političara ne sežu dalje od lokalno kadroviranja – borba za hrvatski narod je njima samo misao iz paralelnog svijeta
Nevjerojatna je to politika i logika. Iako djeluju lokalno, za očekivati je bilo da će se malo izdignuti iznad osobnih interesa i osobnih netrepeljivosti, a onda i uistinu djelima stati iza tog istog hrvatskog naroda.
Očito je doseg mnogih političara briga o “Šumama”, pilanama i lokalno kadroviranje u ustanove i zavode. To što će hrvatski narod izgubiti konstitutivnost zbog tih i takvih, o tome će brinuti netko drugi – ali u Njemačkoj ili nekoj tuđoj zemlji, umjesto na svojoj rodnoj grudi.
U filmovima medicinske tematike kada pacijent premine liječnici izgovore: “Pacijent preminuo. Vrijeme smrti…”
Hoće li pacijent “izdahnuti”? Jesu li ovo “stručnjaci” koji će mu svirati kraj?
Hoće li dr. Nediljko Rimac kao političar, zajedno s kolegama, izgovoriti: “Pacijent ‘hrvatski narod’ preminuo. Vrijeme smrti – 2. listopad.”
Žalosno je da će se krv naših branitelja i njihova borba za slobodu prodati za “naramak drva”. Sve političke stranke i svi navedeni i nenavedeni pojedinci su nebitni likovi, povijest ih neće pamtiti, osim kao “krvnike”. Za nekoliko godina će oni biti zaboravljeni penzioneri, a njihova i mnoga druga djeca će “kusati” ono što su im smiksali. Nikad nam gore nije bilo u ovih 27 godina. Mračna nam se budućnost piše.
Pokoj ti vječni, hrvatski puče!
Zvono.ba