Prema podacima sa zvaničnog Portala javnih nabavki, Međunarodni aerodrom Sarajevo je posljednje obavještenje o nabavci objavio 8. jula. No, ne radi se o nekoj vrsti tenderske pauze. Riječ je o tome da se bez velike pompe Međunarodni aerodrom Sarajevo izuzeo od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH!
Umjesto toga, od 18. jula ove godine ovo preduzeće na čelu s direktorom Alanom Bajićem vrši nabavke prema vlastitom Pravilniku o nabavkama roba, usluga i radova.
KLJUČNO JE MIŠLJENJE KONKURENCIJSKOG VIJEĆA
Kako je došlo do toga da se Međunarodni aerodrom Sarajevo izuzme od primjene Zakona o javnim nabavkama, a riječ je o javnom preduzeću?
„J.P. Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo je pokrenulo proceduru utvrđivanja da li je tržište aviotransporta u BiH otvoreno za konkurenciju, a Zakon o javnim nabavkama je regulisao da, ukoliko se utvrdi da je tržište otvoreno, privredno društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obavezno da primjenjuje ovaj zakon za obavljanje te djelatnosti“, odgovoreno nam je iz ovog javnog preduzeća.
Ukratko, iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo se pozivaju na član 5. stav 3. Zakona o javnim nabavkama u kojem se, između ostalog, navodi da, u slučaju da je odlukom Konkurencijskog vijeća BiH relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju, privredno društvo koje obavlja konkretnu djelatnost nije obavezno da primjenjuje zakon za obavljanje te djelatnosti.
U ovom slučaju, a kako je Žurnalu i potvrđeno iz Konkurencijskog vijeća BiH, ovaj organ je još krajem aprila donio svoje mišljenje u kojem je zaključeno da je tržište aviotransporta u BiH otvoreno za konkurenciju.
Na osnovu njega su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo krenuli u proceduru izuzimanja od primjene Zakona o javnim nabavkama i donošenja vlastitog pravilnika. O tome je obaviještena i Agencija za javne nabavke BiH, koja je bila (samo) nadzorni organ i tijelo preko kojeg se odvijala službena komunikacija s Konkurencijskim vijećem BiH.
AGENCIJA ZA JAVNE NABAVKE: MIŠLJENJE KONKURENCIJSKOG VIJEĆA (NIJE) DOVOLJNO
Ponovimo – Konkurencijsko vijeće BiH zaključilo je da je tržište otvoreno za konkurenciju, što je prema tumačenju Međunarodnog aerodroma Sarajevo i Agencije za javne nabavke BiH bilo dovoljno da se ovaj ugovorni organ izuzme od primjene zakona.
No, vratimo se u 2017. godinu kada je Elektroprivreda BiH prvi put uputila zahtjev za ocjenu otvorenosti relevantnog tržišta, a sve s ciljem da se na kraju oslobodi od primjene Zakona o javnim nabavkama.
Za razliku od slučaja s Međunarodnim aerodromom Sarajevo, tada je Agencija za javne nabavke BiH imala puno značajniju ulogu. Nakon što je Konkurencijsko vijeće BiH tada dalo mišljenje da je tržište električne energije otvoreno za konkurenciju, Agencija je dala svoje mišljenje u kojem je istaknuto da samo mišljenje Konkurencijskog vijeća BiH nije dovoljan uvjet za izuzimanje od primjene Zakona o javnim nabavkama, već je potrebno da se radi o privrednom subjektu koji ne potpada pod sektorske ugovorne organe koji su obveznici primjene zakona.
Krajem 2020. godine Elektroprivreda BiH je ponovo poslala sličan zahtjev, a Agencija za javne nabavke BiH je ostala pri svom ranijem stavu. O tome smo već detaljno pisali.
Zašto se slučaj Elektroprivrede BiH, koja nije izuzeta od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, može staviti u vezu s Međunarodnim aerodromom Sarajevo, koji se uspio izuzeti od primjene zakona?
Oba preduzeća su sektorski ugovorni organi iz člana 5. Zakona o javnim nabavkama, što bi trebalo značiti da za oba preduzeća važe ista pravila. Razumijevanja radi, sektorski ugovorni organi su obveznici primjene zakona ako obavljaju djelatnosti iz područja vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga.
Prema tumačenju Agencije za javne nabavke BiH iz 2017. godine, ako privredno društvo potpada pod sektorske ugovorne organe, dužno je primjenjivati zakon, bez obzira na to da li je odlukom Konkurencijskog vijeća BiH to relevantno tržište proglašeno otvorenim za konkurenciju!
Recimo i to da se zračne luke, odnosno aerodromi izričito spominju u članu 82. Zakona o javnim nabavkama, kao obveznici primjene zakona.
Stoga, postavlja se logično pitanje, zašto Agencija za javne nabavke BiH i ovoga puta nije svojim mišljenjem istakla ranije iznesene stavove u vezi s tim da sama odluka, odnosno mišljenje Konkurencijskog vijeća BiH nije dovoljan uvjet za izuzimanje od primjene zakona?
Kako su nam odgovorili iz Agencije, oni nemaju nadležnost da odobravaju izuzeća od primjene zakona. Međutim, sada uopće ne spominju da mišljenje Konkurencijskog vijeća BiH nije dovoljno, nego, kao i iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo, ističu da privredna društva nisu obavezna primjenjivati zakon ako je relevantno tržište otvoreno za konkurenciju.
ZAKON OMOGUĆAVA KAKVU-TAKVU TRANSPARENTNOST
Često se direktori javnih preduzeća žale da ih sam Zakon o javnim nabavkama BiH sprječava da efektivnije i efikasnije rade. To su u svom odgovoru istakli i iz Međunarodnog aerodroma Sarajeva:
„Kao što je i sam Zakon o javnim nabavkama predvidio, konkurentnu djelatnost nije moguće konkurentno obavljati ukoliko postoji obaveza provođenja Zakona o javnim nabavkama. Nažalost, rast i razvoj Međunarodnog aerodroma Sarajevo je godinama trpio između ostalog i iz razloga dugih i kompliciranih procedura Zakona o javnim nabavkama.“
No, s tim se ne slažu stručnjaci iz ove oblasti. Ranije su za Žurnal govorili kako sam zakon nije savršen, ali i da takav uopće ne predstavlja otežavajuću okolnost za ugovorne organe.
„Zakon o javnim nabavkama BiH daje sasvim dovoljno mogućnosti da se efikasno, efektivno, ekonomično, fer i korektno, bez ikakve diskriminacije nabavlja, i to u brzim rokovima“, ranije je isticao Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH.
Osim toga, ovakav zakon omogućava kakav-takav uvid u to na šta konkretno javna preduzeća i institucije troše javni novac. Izuzećem od primjene zakona, isticao je Miraščija, zainteresovana javnost, najvjerovatnije, gubi detaljan uvid u to na koji način se troši novac, kao što je to danas slučaj s BH Telecomom.
No, podsjetimo da je BH Telecomu omogućeno da ne bude obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, jer je, ukratko, tržište telekomunikacija otvoreno za konkurenciju, a organi koji obavljaju djelatnost telekomunikacija nisu obveznici primjene zakona, odnosno nije riječ o sektorskim ugovornim organima.
Ako odluka da se Međunarodni aerodrom Sarajevo izuzme od primjene zakona ostane na snazi, to će značiti da dobijamo još nekoliko ugovornih organa (uključujući i ostale aerodrome u BiH) kojima će biti otvoren put za sumnjivo i netransparentno trošenje javnog novca.
Zurnal.info