Samo nas još nekoliko dijeli od svečanosti otvorenja Pelješkog mosta, kojim će se hrvatski jug konačno povezati s ostatkom Hrvatske. Uoči događaja, redatelju svečanosti, Krešimiru Dolenčiću, obratili su se hrvatski branitelji, pripadnici dubrovačkog Odreda naoružanih brodova, nemjerljivo zaslužnog za obranu i funkcioniranje Dubrovnika u vrijeme dok je 1991. bio pod opsadom, a čije sudjelovanje nije uvršteno u svečanost.
Na odgovor Dolenčića da dubrovački branitelji mogu doći i da su mu se samo trebali javiti, reagirala je novinarka Ivana Petrović, urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, inače rođena Korčulanka. Petrović je žestoko prozvala Dolenčića pitajući kako je moguće da u otvorenju Pelješkog mosta ne sudjeluju branitelji Dubrovnika i Pelješca, spominjući i korčulanske branitelje koji su svojim artiljerijskim baterijama obranili Pelješac.
Podijelivši naslov Dubrovačkog dnevnika “Krešo Dolenčić dubrovačkim braniteljima i pripadnicima ONB-a: Tko bi vas zaboravio?! Nemam ništa protiv toga da sudjelujete u ceremoniji otvaranja Pelješkog mosta, samo se morate javiti!”, Ivana Petrović na svom je facebook profilu napisala:
“Pa pobogu, Dolenčiću, tko režira svečanost??!!! Vlada halooooo!! Kako se uopće moglo dogodit da odmah u scenarij i popis uzvanika nisu uvršteni branitelji Dubrovnika kao i branitelji s Korčule koji su artiljerijskim baterijama obranili Pelješac. Moj školski Željko Seretinek kao jedan od zapovjednika o tome govori u svakom dokumentarcu!!! Samo da vas podsjetim. Da njih nije bilo zadnji južni most bi bio krčki. Sramota!!!!!!! I, by the way, ima li u Hrvatskoj još koji redatelj osim Dolenčića? Ili je on aboniran na lovu iz proračuna za ovakve svečanosti?”
Krešimir Dolenčić i režiranje dočeka Vatrenih 2018.
Podsjetimo, Krešimira Dolenčića hrvatska javnost možda najviše pamti kao redatelja dočeka Hrvatske nogometne reprezentacije u Zagrebu nakon što je 2018. na Svjetskom prvenstvu u Rusiji osvojila drugo mjesto. Neopisivu slavljeničku atmosferu u Hrvatskoj pokušalo se narušiti onemogućavanjem da na dočeku, prema jasno izraženoj želji Vatrenih, zapjeva i pjevač Marko Perković Thompson. Kada je Thompson zajedno s Vatrenima stupio na pozornicu i započeo izvođenje pjesme “Geni kameni”, organizatori su naglo isključili ozvučenje i prekinuli svečanost.
Što je poručio dozapovjednik ONB-a Dolenčiću?
Prije par dana za Dubrovački vjesnik istupio je dr. sc. Vladimir Onofri, dozapovjednik Odreda naoružanih brodova, koji je izrazio nezadovoljstvo što u program nisu uvršteni dubrovački branitelji.
-Već sam u mirovini ali pratim što se događa i uz oduševljenje dovršenim mostom, nešto me je zasmetalo. S jedne strane ide Rimčeva Nevera, s druge Niko Pulić, a potom bikeri Prve i Četvrte gardijske brigade. Odlično, to je simbolično povezivanje sjevera u juga Hrvatske, ali bi valjda bilo primjerenije da je na čelu bikera predsjednik udruge dubrovačkih branitelja pukovnik Marko Mujan!? – pita se Onofri i uz smijeh dodaje:
-Ali, ima problem! Marko je morao prodati svoj “Harley” jer nije mogao plaćati račune! Možda bi mogao na biciklu kojeg sad stalno vozi!? No, ONB sigurno ima 10 do15 motora, a ako ONB u ratu nije bio jedina veza Dubrovnika s Hrvatskom i ostatkom svijeta, ne znam tko je?! Stoga se ta ratna činjenica mogla simbolično iskoristiti te povezati ratnu prošlost i aktualno povezivanje kopno-Pelješac! Ne tražim da bilo tko nešto mijenjati i čini, ali mislim da ima logike ovo što govorim!- ističe Onofri.
“Most je simbol povezivanja, a ONB je povezivao Hrvatsku tijekom rata”
-Znači, niste protiv umjetničke slobode izražavanja i autorskog izbora, ali smatrate da se u program moglo naći mjesta i za one koji su u ratu najaktivnije povezivali Dubrovnik? – upitali su ga iz Dubrovačkog vjesnika, na što je on istaknuo:
-Da, jer most je simbol povezanosti. Ako će već biti pripadnici neke ratne postrojbe na motorima, možda su predsjednik Udruge dubrovačkih branitelja i pripadnika ONB-a mogli sudjelovati sa svojim motorima!? Shvaćam simboliku i nema svađe niti bilo što protiv branitelja iz gardijskih brigada, ne daj Bože jer s njima smo usko surađivali tijekom rata.
Ali, možda se trebalo pitati i prijedloge za proslavu? Dapače, ovo nije ni stav udruge, nego moj osobni stav kao čovjeka koji je o tome razmišljao dok je popravljao anlaser svog Kawasakia. Kontaktirao sam i prijatelje iz ONB-a i rekli su da bi, naravno, mogli i voljeli sudjelovati!
Također, gdje su 163. brigada ili Konavoska bojna? I među njima ima bikera, tu su udruge “Dvije rote, “Libertas Riders”… tu su i korčulanski bikeri iz Smokvice koji su organizirali prvi moto-pohod Prevlaka-Vukovar. Je li njih netko konzultirao? Ali, ponavljam: nema ljutnje na branitelje iz gardijskih brigada, ovo je tek primjedba da se moglo promisliti te šire gledati i razmišljati! Gardijske brigade su prisutne u oslobađanju Dubrovnika, ali mi smo ga branili tijekom blokade!
Što je bio Odred naoružanih brodova i koje su njegove zasluge?
Kada je 1991. srpsko-crnogorski agresor u potpunosti opkolio Dubrovnik, ostavivši stanovnike Grada bez struje, vode i telefonskih linija, kao i bez ikakve povezanosti s ostatkom slobodnog hrvatskog teritorija, malobrojni branitelji morali su pronaći način kako u toj bezizlaznoj situaciji ostvariti vezu s ostatkom Hrvatske. I morsku vezu gotovo bilo nemoguće uspostaviti, s obzirom da je Dubrovnik napadan i s mora – gdje su se nalazile agresorske topovnjače i ratni brodovi JNA.
U tim trenucima, skupina branitelja gliserima je počela probijati blokadu. Gliseri su se, najčešće noću, neosvijetljeni, brzo kretali između topovnjača JNA kako bi, ako je moguće nezamijećeni, uspjeli doći do drugih slobodnih dijelova Hrvatske. Na taj su način, usprkos svim opasnostima i teškim vremenskim uvjetima opskrbljivali Grad hranom, lijekovima, oružjem i onime što je bilo najpotrebnije, prevozili ranjenike. Pripadnici ONB-a tijekom rata prevezli su oko 6.000 vojnika i civila, 200 ranjenika te prenijeli više od 2.000 tona oružje, streljiva, goriva, hrane i lijekova.
Odred naoružanih brodova zato ima nemjerljive zasluge za uspješnu obranu Dubrovnika, a, u svjetlu Pelješkog mosta koji će u utorak ponosno biti otvoren i kojim će se povezati jug Hrvatske s ostatkom zemlje, treba se svakako prisjetiti onih koji su u najtežim ratnim okolnostima osigurali tu povezanost.
Narod.hr