U odredbama Nacrta zakona o sudovima BiH kojeg je aktuelni ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ BiH) uputio u proceduru na usvajanje nema tzv. proširene nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, koja predstavlja važan instrument u borbi protiv korupcije, saznaje Fokus.ba.
Time je Grubeša, nakon skoro deceniju pregovora između EU i BiH o ovom zakonu, praktično, udovoljio predstavnicima RS-a koji su iz poznatih razloga ustrajali na ukidanju tzv. proširene nadležnosti Suda BiH odnosno dodatnom slabljenju ovog državnog suda.
U ovom dokumentu koji se nalazi u fazi javne rasprave, aktuelna odredba koja definira proširenu nadležnost Suda BiH u trenutnom Zakonu o sudu BiH, a kojom se osigurava procesuiranje korupcije počinjene na području entiteta, potpuno je derogirana!
Naime, u aktuelnom Zakonu o Sudu BiH član 7 (2) predviđa da je Sud BiH nadležan za krivična djela utvrđena zakonima FBiH i RS i Brčko Distrikta kada ta krivična djela:
a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i
međunarodni subjektivitet BiH; ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet BiH;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta
Faksimil aktuelnog Zakona koji ima proširenu nadležnost Suda BiH
Takve formulacije o novom zakonskom rješenju Ministarstva pravde BiH više nema! Umjesto toga, u članu 16. Nacrta zakona o sudovima BiH, koji govori o krivičnoj nadležnosti taksativno se nabrajuju oblasti krivičnih djela za koje je nadležan Sud BiH.
Tako se navodi da je Sud BiH nadležan i za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualno iskorištavanje žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranje novca, korupcije, krivotvorenje sredstava plaćanja, kompjuterskog i organizovanog kriminala utvrđena zakonima FBiH, RS i Brčko Distrikta:
a) ako su djelomično ili u cijelosti počinjena na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta ili izvan teritorije BiH
b) ako su djelomično ili u cijelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem kriminalnih grupa na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta ili izvan teritorije BiH
c) ako je izvršenjem tih krivičnih djela nastala šteta velikih razmjera po institucije BiH
d) ako su ta krivična djela u suprotnosti sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.
Faksimil Nacrta zakona o nadležnosti Suda BiH koj predlaže Grubeša
Osim što će Sud BiH, ako se u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoji Grubešin Nacrt zakona o sudovima BiH, ostati bez ingerencije da sudi za krivična djela počinjena na području entiteta, a koja ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet BiH, jer te formulacije (na zahtjev RS-a) više nema, sužen je broj krivičnih djela počinjenih na području entiteta koje može suditi Sud BiH.
Tako, naprimjer, i zloupotreba položaja, krivično djela kojim zvaničnici na svim nivoima pribjegavaju radi počinjena korupcije i kriminala. Uzet ćemo za primjer predmet „Respiratori“ za koje u Sudu BiH, među ostalima, odgovaraju aktuelni premijer FBiH Fadil Novalić te dopremijerka Jelka Milićević.
Novalića, podsjetimo, optužnica tereti za krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela, u vezi s krivičnim djelima zloupotreba položaja i primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, zatim pranje novca, krivotvorenje ili uništenje poslovnih ili trgovačkih knjiga, krivotvorenje službene isprave, povredu obaveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje.
Milićević se tereti a je počinila krivično djelo – nesavjestan rad u službi. Pod velikim je znakom pitanja da li bi Sud BiH po Grubešinom Nacrtu zakona o sudovima imao ingerenciju da sudi u ovom predmetu.
Treba naglasiti da je OHR u svom ranijem tumačenju člana 7 (2) Zakona o sudu BiH istaknuo da:
-„Proširena nadležnost“ Suda BiH predstavlja važan instrument u borbi protiv korupcije s obzirom na to da se za određene oblike njenog izvršenja (i privredni kriminal općenito) može pokazati neophodnim, zbog njihove složenosti i međuentitetskog karaktera, da se istrage i suđenja vode pred pravosudnim organima na državnom nivou koji raspolažu boljim resursima i koji ujedno imaju teritorijalnu nadležnost na cijeloj teritoriji države.
Derogiranje Suda BiH kada je riječ o ovoj problematici, praksa je pokazala najviše je odgovarao SNSD-u odnosno njegovom predsjedniku Miloradu Dodiku. Predstavnici SNSD-a koji su učestvovali u Strukturalnom dijalogu konstatno su ponavljali a ne pristaju na novi zakon o sudovima BiH u kojem će biti proširene nadležnosti Suda BiH. Kako sada stvari stoje, ovim nacrtom im je to udovoljio HDZ BiH, čiji kadar je ministar pravde BiH.
Također, i tajming puštanja u proceduru Nacrta zakona o sudovima BiH vrlo je indikativan. Neposredno nakon održanih Općih izbora, kada je gotovo cjelokupna javnost “zabavljena” brojanjem glasova, postizbornom kombinatorikom, odnosno time ko će s kim praviti buduću vlast.
Fokus.ba