Odavno je poznato da je odlazak stanovništva iz Bosne i Hercegovine dostigao razmjere egzodusa.
Kako je za portal “Avaza” potvrdila predsjednica Unije za održivi povratak i integracije BiH Mirhunisa Zukić u periodu od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih saradnika, BiH napustilo oko 484.000 građana.
-Imamo obrađene podatke za neka područja i stanje je i dalje vrlo alarmantno. Radi se o općinama Odžak, Domaljevac-Šamac, Modriča, Derventa, Bosanski Brod, Ljubuški, Široki Brijeg, Grude i Posušje. U ovim općinama zabilježili smo da je otišlo blizu 15.800 osoba u 2022. godini. Naravno da ćemo nastaviti zbrajati podatke i za ostale dijelove BiH – kazala je za „Avaz“ predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Prva na neslavnoj listi
Prema grafičkom prikazu agencije PIXELL, BiH se nalazi prva na ovoj neslavnoj listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika.
Na drugom mjestu je Bugarska, trećem Libanon, zatim slijede Latvija, Litva, Venecuela, Srbija, Hrvatska, Ukrajina i Moldavija.
U Stocu i Čapljici će sutra biti održani sastanci predstavnika Unije sa lokalnom zajednicom. Kako nam je rekla Zukić, primjetno je da u malim sredinama, ako je Čapljina, ekonomski jača, ljudi ipak odlaze.
-Nemamo jasnu politiku kada je u pitanju zadržavanje građana. Mi smo nevladina organizacija nemoćni. Imamo gradove koji nestaju. Ne znam da podaci o iseljavanju naših građana iko zanima i intrigira osim novinara – kaže Zukić.
Priliv stanovništva u urbanim dijelovima
Dodaje da se ljudima ništa konkretno nije pomoglo kako bi otvorili radna mjesta, kako bi ostali u BiH.
-U Sanskom Mostu su prošle godine imali sastanak. Tamo je problem nedostatka radne snage. Ima posla, čovjek daje 1.100 KM plaću, ali nema ko da radi. Pričati o odlasku građana je strašno. Ranije se puno više činilo da se zadrže ljudi, kada je bilo proizvodnje. Prije niko nije htio ići iz ruralnih područja, a sada svi odoše u urbana. Bilježi se porast priliva stanovništva u urbanim dijelovima, kao što su Tuzla i Sarajevo – kaže Zukić.
Unija ima podatke o prijavljenim građanima u Hadžićima, ali fizički žive u Kiseljaku.
-Oni su tu fizički, ali administrativno su na drugom mjestu. Kanton Sarajevo dosta pomaže i zbog toga je to tako – kaže Zukić.
Avaz.ba