Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko svojim izjavama više ne izaziva osjećaj zgražavanja samo kod ljudi u Bosni i Hercegovini. Sada su njenih stavova počeli da se stide i u Republici Hrvatskoj, zemlji koju ona predstavlja u Evropskom parlamentu.
Posljednja u nizu besmislenih izjava glasila je ovako:
“Mi se borimo protiv građanske države, i pokušavamo objasniti da je to jugoslovenski model većine”, kazala je Zovko gostujući na televiziji N1.
Na ovu izjavu reagovala je bivša ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić, koja je kazala:
“Kako čovjek isti čas ne umre od sramote kad ovo izgovori? Kakva YU građanska država?! Jednostranački politički sustav! Ili politički nepismena ili misli da su svi idioti. Mi podržavamo BiH kao građansku državu s dodatnom zaštitom kolektivnih etničkih prava”, napisala je Pusić na Twitteru.
Postala uteg Plenkoviću
Zovki nije prvi put da se bruka u javnosti, a o njenim stavovima, ali i o drugim aktuelnim temama, za Buku je govorio politolog iz Hrvatske Davor Gjenero.
“Gospođa Zovko se trudi biti oštrija i nesimpatičnija od šefa svoje stranke, gospodina Dragana Čovića. Nije slučajno da je ona osoba koja izaziva veći animozitet u Sarajevu nego Dragan Čović. To je priličan uspjeh, ako ćemo se šaliti, naravno. Gospođa Zovko je priličan uteg premijeru Plenkoviću i njegovoj stranci. Ona je u Evropskom parlamentu iz nekih ranijih aranžmana koje je, zapravo, Plenković morao prihvatiti iz vremena koja su prethodila njegovom vođenju stranke. Ona je imala priliku sasvim se drugačije artikulirati u EU parlamentu i zauzeti poziciju nekoga ko poznaje i razumije Bosnu i Hercegovinu i nekoga ko ima nekog diplomatskog iskustva. Nažalost, ništa od toga gospođa nije napravila i to je velika šteta”, ističe Gjenero.
On ne vjeruje će, ako HDZ Hrvatske ostane ovakav kakav jeste danas, Zovko imati nekih šansi na stranačkoj listi za idući saziv Evropskog parlamenta.
“Iako, neko ko će govoriti dosljedno, pitat će kako je moguće da neko ko je do jučer funkcionirao unutar diplomacije Bosne i Hercegovine, odjednom zastupa Republiku Hrvatsku u Evropskom parlamentu”, dodaje hrvatski politolog.
Prije tri godine, Bosna i Hercegovina je dobila od Evropske komisije 14 prioriteta koje treba da ispuni, s tim da je fokus evropskih zvaničnika bio na tri ključna zakona. Nakon što su u Evropskoj komisiji uvidjeli da bh. vlasti nemaju volje da se maknu s mrtve tačke kada su u pitanju reforme iz Mišljenja EK-a, počeli su dolaziti signali da se makar usvoje zakoni o sukobu interesa, javnim nabavkama i VSTV-u, te da se na taj način barem pokaže volja da vlasti na državnom nivou uopšte žele BiH pridružiti Uniji.
Upravo oni koji za sebe kažu da su nekakvi predvodnici evropskih integracija, te koji kažu da u BiH imamo konsenzus oko pristupa EU, pokazali su da je, ustvari, njihova težnja ka Evropskoj uniji samo deklarativna, kada su na državnom Domu naroda oborili tri pomenuta zakona, a koja se tiču vladavine prava.
Nakon svega, prije nekoliko dana Željana Zovko kaže kako Bosna i Hercegovina nije dobila kandidatski status Evropske unije zbog bošnjačkih političara.
“To je jednostavno neodgovorno. To se tako ne radi. Pogotovo se ne smije članstvo u nekom tijelu na taj način iskorištavati za probitke svoje političke stranke, ili grupacije kojoj pripadate. To je nešto što je politički izrazito nekorektno”, naglašava naš sagovornik.
HDZ i SNSD ne žele put ka EU
Konstatuje kako je trenutno, ne samo u BiH, nego i na zapadnom Balkanu, prenaglašeno nezadovoljstvo Evropskom unijom nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile kandidatski status a BiH nije.
“Meni se čini da Evropska unija u realnim potezima ozbiljno pokazuje volju napredovanja u statusu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Meni se čini da se nešto nazire, jer mi u odnosu Evropske unije prema Bosni i Hercegovini nismo imali svijetlog trenutka od one inicijative Vesne Pusić i zajedničke inicijative Velike Britanije i Njemačke. Međutim, tu volju u Bosni i Hercegovini ne pokazuju HDZ BiH i SNSD. Oni taj put ka EU ne žele. To vam je ista politička logika koja je HDZ vodila da glasa u korist Kluba Srpskog naroda za ukidanje Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločina. To su glasanja koja nije moguće pravdati. To su glasanja koja su sve samo ne evropske vrijednosti”, govori Gjenero.
Govoreći o kandidaturi Borjane Krišto, naš sagovornik kaže da je Hrvatski narodni sabor (HNS) imao priliku kandidirati nekoga od umjerenijih centrističkih političara.
“Za člana Predsjedništva su mogli kandidirati gospodina Kordića, ili Martina Raguža. Ima i Raguž svojih mana, ali makar znate da je evropski orijentiran. Mogao je biti neko od ljudi koji znaju razgovarati sa Sarajevom i drugim zajednicama. Tada bi se sasvim drugačija poruka poslala. Ali, nažalost, ide se na princip Čović poslije Čovića, a to je najgora osuda za Hrvate u Bosni i Hercegovini, pogotovo za one Hrvate koji ne žive u ovom malom prostoru tzv. švercer Bosne. Ne postoji razlog za nerazumijevanje Hrvata i Bošnjaka. Činjenica je da tog nerazumijevanja nema u mjestima gdje su Hrvati u manjini zajedno s Bošnjacima ili izrazito miješani. Imate problem koji proizilazi iz toga da se politika svodi na ovih nekoliko općina gdje su Hrvati u BiH apsolutna većina i gdje ne žele razvijati konsocijacijske odnose”, ocjenjuje on.
Opasan presedan
Dok se nameću temu o nekoj ugroženosti, podvlači Gjenero, ne govori se o temama o kojima građani žele da govore poput odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovske gore.
“To je ozbiljno pitanje koje treba rješavati unutar Evropske unije. To je pitanje prekogranične suradnje, prekograničnih interesa i zaštite okoline. To su stvari koje se moraju ozbiljnije rješavati nego što se sada radi, bez fige u džepu i sa poštovanjem znanja i struke. Ja nisam apriori protiv toga, ali stvari moraju biti čiste i moraju biti jasne. Na isti način ni građanima Slavonskog Broda nije bilo drago što im okolinu zagađuje rafinerija iz Bosanskog Broda. To je tipična priča kako Rusija djeluje na ovom prostoru. Tu je gospođa Grabar Kitarović uletjela Lavrovu u takvu jednu ružnu zamku sa tom plinofikacijom rafinerije mimo činjenice da je energetska politika Bosne i Hercegovine politika koja se vodi na razini središnje države. Vlada je pristala rješavati to pitanje sa Dodikom i Republikom Srpskom i zapravo napravili jako opasan i neugodan presedan”, zaključuje Gjenero.
6yka.com