Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je danas da će podržati dokument o kojem su se jučer usuglasili predstavnici 12 parlamentarnih stranaka iz BiH, uz dvije dopune za koje smatra da bi trebale biti uključene u tekst.
“Tijekom dana predsjednik Čović će podržati jučerašnju izjavu s dodatkom dvaju malih ispravaka, koji ne bi trebali predstavljati problem za uključivanje u izjavu. Istodobno, to bi za nas bilo od iznimne važnosti, a dalo bi dodatnu vrijednost samom tekstu”, navodi se iz krugova bliskih Čoviću.
Čović nije sudjelovao na sastanku
Čelnici 12 bošnjačkih i srpskih stranaka složili su se sinoć nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom o sadržaju dokumenta pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”.
Michel je u nedjelju pozvao čelnike 15 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine i tri člana predsjedništva. Na sastanak nisu došli Milan Šarović iz SDS-a i Fahrudin Radončić iz SBB-a. Predsjednik HDZ-a BiH, jedine hrvatske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Dragan Čović, koji je doputovao u Bruxelles, nije sudjelovao na sastanku.
Rekao je da je “prije dva-tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva”, rekao je ranije Čović.
Danas je najavio da će podržati tekst uz dva ispravka.
Što želi dodati u dokument?
U preambuli se kaže da čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost “očuvanju načela vladavine prava i provedbi slobodnih i demokratskih izbora kao i razvoju demokratskih institucija na svim razinama vlasti”.
Čović traži da se na tu rečenicu u preambuli teksta doda: “u skladu sa sporazumom o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava potpisanog u Bruxellesu 1. listopada 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020.”
Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović potpisali su 17. lipnja 2020. politički sporazum kojim je usuglašen način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po gradskim područjima Mostara, kao i promjene Statuta Grada Mostara.
Taj je sporazum omogućio održavanje izbora u Mostaru, koji nisu bili održani 12 godina.
U njemu su se potpisnici obvezali da će se promjene Izbornog zakona BiH temeljiti na “legitimnom izboru i legitimnom političkom predstavljanju” konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda.
Traži i promjene u paragrafu 11
Čović traži i promjene u paragrafu 11 usuglašenog dokumenta, koji kaže da se čelnici slažu da će unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje trebaju biti usklađene s presudama Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OESS/ODIHR-a i GRECO-a.
Čović predlaže promjenu toga paragrafa, da se u njega ubaci rečenica koja kaže da se “izborne reforme koje će osigurati provedbu izbornih rezultata u vezi s Domovima naroda trebaju hitno usvojiti u skladu sa sporazumima spomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava potpisanog u Bruxellesu 1. listopada 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. lipnja 2020.
Čović je u nedjelju navečer u Bruxellesu u izjavi novinarima izrazio sumnju u uspostavu vlasti nakon izbora s obzirom na to da je ključna odredba izbornog zakona ukinuta.
“Ali ovdje je ključno pitanje kako ćete uspostaviti vlast ako nemate ključne odredbe koju je ukinuo Ustavni sud i stavio izvan snage”, kaže Čović.
Sudionici sastanka: Nismo potpisali dokument
Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu po kojoj se u nacionalne klubove Doma naroda Federacije BiH iz svake županije mora izabrati najmanje po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda.
To je omogućavalo bošnjačkim strankama da iz kantona u kojima gotovo nema Hrvata izaberu delegate koji se lažno izjasne Hrvatima i postanu članom hrvatskog nacionalnog kluba. Nacionalni klubovi u Domu naroda Federacije BiH broje po 17 članova i hrvatski klub bi bio potpuno blokiran ako Bošnjaci uspiju nametnuti svojih šest zastupnika jer je za odluke potrebna dvotrećinska većina.
Sudionici sastanka u Bruxellesu danas su po povratku u BiH iz Bruxellesa istaknuli da nikakav dokument nije potpisan, nego da su dali suglasnost na dokument koji je objavio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Hina