Nakon zaoštravanja odnosa HOS-a i HVO-a, HZ Herceg-Bosna izdala je naređenje kojim se traži uhićenje svih zapovjednika HOS-a koji odbiju suradnju s HVO-om. U to vrijeme radile su se pripreme za operaciju „Bura“ gdje je bila potrebna i suradnja HOS-a koja je do tada bila upitna zbog zbližavanja s Armijom RBiH.
HVO je od policije preuzeo sve kontrolne punktove u sklopu tog naređenja, a poseban režim kontrole uspostavljen je u Mostaru zbog ratne opasnosti. Nakon organiziranog sastanka Blaža Kraljevića i časnika Teritorijalne obrane BiH od strane Vinka Martinovića Štele, zapovjednika HOS-a u Mostaru, Kraljević se uputio prema Čitluku gdje je na današnji dan 1992. godine, pod nerazjašnjenim okolnostima došlo do paljbe između HVO-a i HOS-a u kojoj je stradala Kraljevićeva pratnja koju je činilo osam HOS-ovaca i Kraljević, jedan vojnik HVO-a, dok je drugi bio ranjen. Kraljević je trebao biti sproveden u Split, te tamo pristati na podređenost HOS-a HVO-u.
Blaž Kraljević je sahranjen u rodnom mjestu Lisice 13. kolovoza 1992. Vodstvo Hrvatske stranke prava ga je posmrtno unaprijedilo u čin krilnika, najviši čin u Hrvatskim obrambenim snagama.
Predsjednik Tuđman je, na prijedlog hrvatskog ministra obrane, Gojka Šuška i Državnog povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja, odlikovao 3. prosinca 1996. Blaža Kraljevića odličjem koje se dodjeljuje svakomu poginulom borcu u obrani Hrvatske – Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom.
Kraljevićeva pogibija postala je objektom nagađanja, pa se tako za njegovu pogibiju okrivljuju brojne osobe. Mnogi za pogibiju Kraljevića krive Mladena Naletilića Tutu, zapovjednika Kažnjeničke bojne HVO-a, premda isti nikada nije optužen za taj navodni čin.
Stanko Primorac Ćane i Zvonko Jurišić, dugogodišnji predsjednik HSP-a BiH, za pogibiju su svojedobno okrivili i Vicu Vukojevića, hrvatskog ustavnog sudca. Međutim, Primorac je 2005. u svjedočenju u obrani generala Slobodana Praljka priznao da “nitko ne zna” kako je došlo do Kraljevićeve pogibije. I za samog Primorca neki sumnjaju da je posredno odgovoran za Kraljevićevu pogibiju, a zajedno s njim se okrivljuje i Ivica Lučić, povjesničar i bivši šef Sigurnosno informativne službe HVO-a. Za umiješanost u pogibiju Kraljevića Dobroslav Paraga okrivio je i generala HVO-a Ivana Andabaka, objašnjenjem da je neposredno ubio Kraljevića.
Zbog pogibije Blaža Kraljevića i ostalih njegovih suboraca, bilo je otvoreno više istraga. Odmah nakon pogibije, odvjetnik HSP-a Antun Miličević iz Makarske podigao je optužnicu protiv Brune Stojića, Valentina Ćorića, Mladena Naletilića i drugih pred Županijskim sudom u Zagrebu.
U rujnu 1993. Dobroslav Paraga je pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine u Haagu podigao optužnicu protiv Vice Vukojevića, Mate Bobana, Mladena Naletilića, Ivana Andabaka i Brune Stojića, međutim, istraga nikada nije pokrenuta. Protiv istih je Paraga optužnicu 2000. podigao ponovno pred Županijskim sudom u Zagrebu, no ponovno istraga nije pokrenuta.
Stanko Primorac, kao zastupnik u Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je u kolovozu 2007. pozvao “sve federalne institucije, tužiteljstvo i sudske vlasti” da pokrenu istragu o Kraljevićevoj smrti. U listopadu 2009. Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije saslušalo je Ediba Buljubašića, osuđenog ratnog zločinca i časnika HOS-a, u istrazi oko Kraljevićeve smrti. Istraga je pred Županijskim sudom HNŽ-a ostala otvorena do danas. U svibnju 2013. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je otvorilo istragu i počelo sa saslušanjem svjedoka u Mostaru.
Komemoracija za Blaža Kraljevića održava se svake godine na dan njegove smrti, 9. kolovoza. U sklopu toga održava se misa zadužnica za poginule u Kruševu i polaganje vijenaca. Komemorativne skupove redovno organiziraju Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine te Hrvatska čista stranka prava Bosne i Hercegovine.
Insajder.media