Hrvatski premijer Andrej Plenković mjesecima apelira na “otopljavanje odnosa Hrvata i Bošnjaka”, a što drži ključnim za rješenje političke krize u Federaciji BiH, piše Dnevni.ba.
Međutim, dok su ovu “mantru” samo deklarativno isticali bh politički predstavnici i Hrvata i Bošnjaka, “u praksi” je sve išlo suprotnim smjerom.
Spominjanje “otopljavanja odnosa” između Bošnjaka i Hrvata ponovno se aktualiziralo izlaskom HDZ-ove kandidature Borjane Krišto za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Krišto bi, sada trebala, poboljšati sve ono što su narušili Čović i Izetbegović. Naivno, teško i nemoguće, a najprije vrlo providno i predvidivo jer je upravo Krišto Čovićev ‘Mini-me’.
Na sceni je ponovno isti scenarij nepovratnog pogoršavanja odnosa, a posebice aktualiziranjem predizborne kampanje i približavanjem listopadskih izbora.
Čini se da su odnosi između bh Hrvata i Bošnjaka toliko “topli” da su pred usijanjem, ali i da ove pozive i politiku, izuzev hrvatskog premijera, nitko ne slijedi u sestrinskoj stranci u BiH. Čak što više, i s bošnjačke i s hrvatske strane, čini se sve kako do toga ne bi došlo.
Čović je bio ključan za Komšićevu kampanju
-Svi oni iz Sarajeva koji imaju aspiraciju ovladati Federacijom kao bošnjačkim entitetom, moraju znati da to potpuno urušava integracijske mogućnosti BiH. Mi moramo vratiti povjerenje između hrvatskog i bošnjačkog naroda i moja odluka da se ne kandidiram je moj doprinos tomu, svojevrsna poruka dobre volje. A hrvatski narod u svakom slučaju mora ostati konstitutivan i zastupljen preko svojih legitimnih predstavnika, jer bez hrvatskog naroda nema ni BiH, kazao je Čović nakon što je HDZ istaknuo kandidaturu Krišto za Predsjedništvo BiH, očito prepoznajući tendenciju dijela bošnjačkog biračkog tijela koje daje glasove Željku Komšiću – prvenstveno glasajući ‘protiv’ Čovića, jer je upravo on ključan za svaku Komšićevu kampanju.
O poboljšavanju odnosa dva naroda u BiH koja zajednički sudjeluju u vlasti entiteta FBiH, govorilo se i na nedavnom sastanku u Bruxellesu s europskim komesarom za proširenje Oliverom Varhelyijem tijekom pojedinačnih razgovora s predsjednicima SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a – Bakirom Izetbegovićem, Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom.
Govoreći za medije nakon sastanka, Čović je rekao kako je s Varhelyijem razgovarao o nužnosti poboljšanja odnosa i unaprjeđivanju povjerenja između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji. Ali uvijek postoji “ali” i on se tu nije diplomatski i mudro zaustavio.
-U budućem periodu treba raditi na poboljšanju odnosa, posebno u entitetu Federacija BiH, i unaprijediti povjerenje između Bošnjaka i Hrvata. Varhelyi je imao želju i volju kroz razgovor sa ‘predstavnicima’ tri naroda da da šansu dogovoru. Ja tome ne vidim alternativu. Ako smo izgubili dvije godine da ne izgubimo naredne dvije. Moramo imati dogovor kako implementirati izborni rezultat, a da uvažim odluku Ustavnog suda. Mi smo jednim dijelom izmjene Izbornog zakona usvojili u Parlamentu. Bošnjački političari žele zadržati ‘status quo’, a ja ne vidim šta se time postiže. Mislim da je to put u propast BiH, ocijenio je Čović.
Plenković jedno, oni drugo
Skoro identične izjave i isticanje poboljšanja odnosa Bošnjaka i Hrvata dolaze i od, sada kandidatkinje za predsjedništvo Borjana Krišto.
-…Moj motiv je jasan – unaprjeđenje odnosa među narodima u BiH, a posebice između hrvatskog i bošnjačkog naroda. Ako želimo bolje stanje u BiH te je što prije vidjeti u svim europskim asocijacijama, pojedine političke opcije moraju prestati s podmetanjima i okrenuti se istinskom dijalogu za dobrobit sviju. Hrvati su uvijek pravili “prvi korak” na dugoročnom planu i u interesu BiH te svih naroda. Tako je bilo i devedesetih, kad smo stali u obranu – kako naroda tako i BiH. Nakon 2. listopada vidjet ćemo jesu li Bošnjaci prihvatili ispruženu ruku, kazala je Krišto u svojim najnovijim istupima za medije.
Ali, očito je da je na sceni ili dogovoreni kaos ili “neusuglašena politika”.
Tako, nekadašnja bh veleposlanica u Francuskoj i Italiji, HDZ-ovka Željana Zovko, koja je veleposlaničku dužnost napustila zbog dužnosti europarlamentarke ispred HDZ Hrvatske, za hrvatske medije izjavljuje: “Činjenica da BiH nije dobila status kandidata za EU apsolutna je odgovornost bošnjačkih političara…Realno gledano, moldavski su čelnici pokazivali više želje da njihova zemlja postane kandidat nego političari iz BiH koji su se ovdje pojavljivali, počevši od Bakira Izetbegovića, Šafika Džaferovića i Bisere Turković”, ustvrdila je Zovko uoči nedavne rasprave u Europskom parlamentu o izvješću o BiH za 2021. godinu.
Uzalud vam trud svirači
U medijima nema konkretnog stava kako na to gleda hrvatski premijer Andrej Plenković, no iz njegovog najbližeg kruga suradnika može se čuti kako i tijekom sastanaka s visokim predstavnicima HDZ-a BiH i dalje inzistira kako je upravo poboljšanje odnosa Bošnjaka i Hrvata ključno za premošćivanje političke krize u Federaciji, pa i unatoč činjenice da je ‘hrvatski’ član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić u dubokoj koalicijskoj vezi s najjačom bošnjačkom strankom SDA predsjednika Bakira Izetbegovića.
Podsjetimo da je ovu tezu Plenković propagirao i tijekom posjeta Zagrebu turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Čavušoglua sredinom lipnja gdje je, kako je službeno priopćeno iz hrvatske vlade, “zaključeno da dijele stavove o značaju pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH, kao i jačanja odnosa Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH”.
-U tom kontekstu postojeći trilateralni okvir, na razini ministara vanjskih poslova Hrvatske, Turske i BiH treba iskoristiti kao važan diplomatski instrument za produbljivanje hrvatsko-bošnjačkog dijaloga u BiH i pomoći u rješavanju otvorenih pitanja, priopćeno je iz hrvatske Vlade nakon sastanka.
Uostalom i komemorativni skup u Hrvatskom povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici samo je još jedan dokaz tome. Međutim, prema svemu sudeći, odnosi Hrvata i Bošnaka ozbiljno su narušeni i nema nade za njihovo “otopljavanje” u bliskoj budućnosti. Tim više, kako se bliži listopad, predizborne retorike dovodit će ih do usijanja. Na koncu, za Plenkovića se može kazati: Uzalud vam trud svirači.
Dnevni.ba